Midaidokoro

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Midaidokoro (御台所) je ime (titula) koju nosi zvanična žena šoguna. Tokom Edo perioda boravila je i predvodila Ooku (ženski deo Edo zamka) i u određenim situacijama donosila zvanične političke odluke "iza scene". Sam izraz "midaidokoro" koristio se i u Kjotu za žene aristokrata (doduše samo u prvatnosti doma) ali se u 17. veku zvanično počeo koristiti samo za supruge šoguna.[1]

Naziv[uredi | uredi izvor]

Daidokoro je japanska reč za kuhinju. Prefiks "mi" se dodaje iz poštovanja slična kao i kod prefiksa "o", s tim što bi se sa prefiks "o" (o-daidokoro) na uvažen način rekla "kuhinja" dok bi se sa prefikson "mi" ipak imala u vidu da se iza nje nalazi neka uvažena osoba.[1] Samo reč "midai" može da označava ženu pa su pri oslovljavanju ženu šoguna nazivali i "midai-sama" ("sama" je nastavak koji se dodaje iz velikog poštovanja).

Lista poznatih žena šoguna[uredi | uredi izvor]

Hejan period[uredi | uredi izvor]

  • Mijoši Takako (?-?), žena Sakanouea no Tamuramaroa (kćer Mijošija Kijocugua)
  • Tomoe Gozen, supruga Minamoto no Jošinakaea (kćer Nakahare Kanetoa)

Kamakura period[uredi | uredi izvor]

  • Hodžo Masako, kćer Hodžo Tokimase, supruga Minamoto no Joritomoa i majka Minamoto no Joriea i Minamoto no Sanetomoa.
  • Vakasa no Cubone (umrla 1203), kćer Hiki Jošikazua, supruga Minamoto no Joriea.
  • Bomon Nobuko Nobuko (1193-1274), kćer Bomon Nobukijo i žena Minamoto no Sanetomoa.
  • Minamoto no Jošiko / Take no Gošo (1202-1234), ćerka drugog šoguna Minamoto no Joriea.
  • Hivadahime (1230-1247), kćer Hodžo Tokiudžija, supruga Kudžo Joricugua.
  • Konoe Saiko (rođena 1241), kćer Konoe Kanecunea, supruga princa Munetake i majka princa Korejasua.
  • Nepoznata kćer princa Korejasua, žena princa Hisaakija i majka princa Morikunija.

Ašikaga period[uredi | uredi izvor]

Edo period[uredi | uredi izvor]

Prva midaidokoro (kao gospodarica Ookua) bila je žena drugog šoguna Tokugave Hidetade, zato što je prva žena prvog Tokugava šoguna Ijejasua umrla pre nego što je on zvanično postao šoguna. Isto važi i za period vladavine Tokugave Jošimunua i Iješigea a tokom vladavine poslednjeg šojuna Tokugave Jošinobua, njegova žena nije nikad zvanično ušla u Ooku već je boravila u Nidžo zamku u Kjotu pa su je zbog toga oslovljavali drugom titulom "Gorendžu".

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Seigle & Chance 2014, str. 374

Literatura[uredi | uredi izvor]