Ministarstvo pravde Ruske Imperije

Ministarstvo pravde Ruske Imperije (rus. Министерство юстиции Российской Империи) bilo je jedno od ministarstava Ruske Imperije.

Ministar pravde je ujedno bio general-prokuror pri Praviteljstvujuščem senatu.

Istorijat

Prethodnik Ministarstva pravde je bio Pravosudni kolegijum (rus. Юстиц-коллегия). Ministarstvo je osnovano 8. septembra 1802. Pri ustanovljavanju dužnosti ministra pravde (1802), bilo je propisano da on u prelaznom periodu preuzme dužnosti general-prokurora. Godine 1803. bio je osnovan Departman ministra pravde i iste godine u njegovu nadležnost je stavljena Komisija izrade zakona (rus. Комиссия составления законов). Kasnije je ta komisija prešla u nadležnost Državnog savjeta. Ministar pravde je bio odgovoran za nadzor nad svim sudovima u Ruskoj Imperiji, izuzev crkvenih, vojnih i pomorskih sudova. Konačno ustrojstvo Ministarstva propisano je 1811. godine.

S dužnošću ministra pravde bilo je sjedinjeno zvanje general-prokurora. Ministar pravde je vršio tužilačke dužnosti pri Vrhovnom krivičnom sudu. Ministarstvo pravde je bilo odgovorno za sva imenovanja, premještanja i otpuštanja sudija i sudskog osoblja. Nakon donošenja Sudskih statuta (1864), ministar pravde je dobio nova ovlašćenja u svojstvu glavnog načelnika reformisanog tužilaštva.

Od 1870. Ministarstvu pravde bilo je povjereno rukovođenje zemljišnim knjigama. Nakon donošenja uredbe o zemskim načelnicima, koji su dobili brojne sudske funkcije, i nakon prenosa nekih sudskih funkcija na Ministarstvo unutrašnjih poslova, djelokrug Ministarstva pravde se značajno suzio. S druge strane, nadležnosti su se proširile nakon donošenja zakona (1895), prema kojem je Glavna tamnička uprava bila izdvojena iz Ministarstva unutrašnjih poslova i prisajedinjena Ministarstvu pravde. Ministar pravde je dobio zvanje predsjednika Povjereničkog društva o tamnicama.

Pri ministru pravde se nalazio i njegov zamjenik, koji je imao posebna prava i dužnosti.

Ustrojstvo

U sastavu Ministarstva pravde nalazile su se sljedeće ustanove:

• Konsultacija pri ministru pravde;
• Prvi departman: zakonodavstvo, vođenje statistike, izdavanje službenog glasila i biltena sudske prakse, podnošenje izvještaja o radu, vođenje sudske evidencije o osuđenicima, poslovi oko preregistracije nepokretne imovine, heraldički poslovi, vođenje prepiski ruskih sudova sa sudovima u inostranstvu;
• Drugi departman: evidencija o sudijama Praviteljstvujuščeg senata i sudova, sprovođenje revizije sudova, sudija i sudskog osoblja, vođenje ekonomskih, knjigovodstvenih, kontrolnih, računskih i dr. knjiga, predmeti koje su prethodno pretresali Prvi i Drugi departman Praviteljstvujuščeg senata, a takođe ih predmeti iz Prve opšte sjednice, izuzimajući predmete koje je razmatrala Konsultacija;
• Zemljišno nadleštvo;
• Moskovski arhiv Ministarstva pravde.

U nadležnosti Ministarstva pravde se nalazilo i Imperatorsko učilište jurisprudencije, Konstantinovski zemljišni institut i geodetska učilišta. Od 1896. za budžet centralne uprave Ministarstva pravde se izdvajalo 312.750 rubalja godišnje. Ministarstvo je izdavalo mjesečni „Žurnal Ministarstva pravde“.

Vidi još

• General-prokuror
• Praviteljstvujušči senat

Izvori

• Ministerstvo юsticii; Эnciklopedičeskiй slovarь Brokgauza i Efrona, t. XIX (1896), s. 367—368