Mirkovići

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mirkovići
DržavaRuska Imperija

Mirkovići su ruska plemićka porodica koja je posedovala imanje Nikolo-Župan u Tulskoj guberniji.

Rod je uvršten u drugi i treći deo rodoslovnih knjiga S. Peterburgu i Tulskoj guberniji.

Rod potiče iz Srbije, odakle je Stepan Mirković sredinom 18. veka otišao u Poljsku, a odatle u Rusiju i stupio u vojnu službu (1760). Jedan od predaka Stepana Mirkovića bio je srpski vladar u 17. veku.

Značajni predstavnici[uredi | uredi izvor]

Kuća Mirkovića u Nikolu Županu
  • Mirković Jakov Stepanović (1745-1817) - državni savetnik, direktor carine Brest, u Rusiji (od 1760). [1]
  • Mirković, Aleksandar Jakovljević (1792-1888) - general-major, učesnik rata 1812.
  • Mirković, Fedor Jakovljević (1789-1866) - general pešadije, učesnik rata 1812. Grodno, Minsk i Bjalistok general-gubernator, Vilna vojni guverner, senator.
    • Aleksandar Fedorović (1834-?) - general-potpukovnik, komandant 15. armijskog korpusa.
    • Mihail Fedorović (1836-1891) - general-potpukovnik, načelnik generalštaba Viljne vojne oblasti, učesnik rusko-turskog rata 1877-1878.
    • Ljubov Fedorovna (1821-1885) - deveruša, supruga (od 1844) državnog sekretara Stepana Fedorovića Panjutina.
    • Mirković Aleksandar Aleksandrović (rođen 1828) - pukovnik lajp-husarskog puka, Odojevski maršal plemstva.

Opis grba[uredi | uredi izvor]

Najviše je odobren grb dvorskog savetnika Jakova Mirkovića (18. aprila 1801):

Štit je srebrnim rogom podeljen na plavu i crnu boju. Iznad štita je plemenita krunisana kaciga sa tri nojeva pera. Oznake su plave boje, obložene srebrom. [2]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Centr genealogičeskih issledovaniй”. Arhivirano iz originala 2013-09-22. g. Pristupljeno 2013-09-30. 
  2. ^ Pavlіšen, Ю. І.; Soltik, O. O. (2013-03-05). „Viznačennя vplivu zanяtь z vesluvannя na kanoe na fіzіologіčnі vigini hrebta sportsmenіv”. Sportivna medicina, fіzična terapія ta ergoterapія (1): 69—72. ISSN 2709-2089. doi:10.32652/spmed.2013.1.69-72. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mirkovići // Эnciklopedićeskiй slovarь Brokgauza i Efrona : v 86 t. (82 t. i 4 dop.). — SPb., 1890—1907.
  • „DS, tom IX, str.75”. Pristupljeno 2013-10-21. 
  • A.B. Lobanov-Rostovskiй. Russkaя rodoslovnaя kniga. Tom I. Izd.vtoroe. SPb., Tipogr.  A.S. Suvorina. 1895 g. Mirkovići. str. 391-392.