Pređi na sadržaj

Mirko Grbić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mirko Grbić
Lični podaci
Datum rođenja( 1952-08-28)28. avgust 1952.(71 god.)
Mjesto rođenjaLušci Palanka, FNR Jugoslavija

Mirko Grbić (Lušci Palanka, 28. avgust 1952) srpski je književnik.[traži se izvor]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mirko Grbić rođen je 28. avgusta 1952. u Lušci Palanci (srednjovijekovni Lužac).[1]

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, srednju medicinsku školu u Banjaluci gdje je završio i medicinski fakultet. Radni vijek je proveo u Domu zdravlja Prijedor.

Piše poeziju, eseje o stvaralaštvu umjetnika duševnih bolesnika: (Šumanović, Strindberg, Niče, Vidrić, Kočić...) Objavljivao ih je uglavnom u sarajevskim književnim časopisima, u Odjeku, Licima , Književnoj reviji, Dalje.

Bavi se i proučavanjem usmenog narodnog stvaralaštva .

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Između dva treptaja oka, Univerzal, Tuzla, 1983.
  • Sve moje tuđe je, Univerzal, Tuzla ,1987.
  • Gora ljeljenova, Rad, Beograd, 2002.
  • Srpske narodne pripovjetke iz Bosne i Hercegovine, sa uvodnom studijom, Zavod za udžbenike Republike Srpske, Istočno Sarajevo, 2005.
  • Grnčar, Glas srpske, Banjaluka, 2007.

Prevodi[uredi | uredi izvor]

Pjesme su mu prevođene na makedonski, slovenački, poljski, ruski i engleski jezik.

Zbornici i panorame[uredi | uredi izvor]

Uvršten je u antologije.

  • Milijan Despotović, Leptir na čaju, Antologija jugoslovenske haiku poezije, Tuzla,1991
  • Anđelko Anušić - Živko Malešević: Nasukani na list hartije, antologija srpske poezije druge polovine 20 vijeka Bosne i Hercegovine, Zavod za udžbenike Istočno Sarajevo, 2006.
  • Stanoje Plavšić , Duga nad gradom, panorama haiku poezije Banjaluke 2011, Artprint, Banjaluka.
  • Mirko Vuković, Panorama krajiške poezije , Krajina, Banjaluka 2015.
  • Dejan Đuričković, Leksikon srpskih pisaca Bosne i Hercegovine , Zavod za udžbenike Republike Srpske, Istočno Sarajevo,2013.
  • Miljenko Jergović - Semezdin Mehmedinović, Transantlantik mail, VBZ, Zagreb, 2009.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grbić, Mirko (2002). Gora Ljeljenova. Beograd: Rad.