Muzej Srema

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Muzej Srema
Zgrada Muzeja Srema u zdanju Sudbenog stola
LokacijaSremska Mitrovica
 Srbija
Vrstamuzej
Veb-sajtwww.muzejsrema.com/

Muzej Srema je kulturna ustanova velikog značaja u Sremskoj Mitrovici, osnovana 1885. godine koja se bavi istraživanjem materijalne kulture velike baštine, kako u gradu Sremskoj Mitrovici, tako i u Sremu uopšte i izlaže je na svojim stalnim i povremenim izložbama. Muzej smešten u dve zgrade iz 18. veka, zdanje „Sudbenog stola“ (ranije zgrada vojne uprave, Brigadirquartier, Sedište brigade) i kuća porodice Bajić.

Muzejske zbirke[uredi | uredi izvor]

Rad muzeja je organizovan u okviru odeljenja iz sledećih oblasti:

  • arheologija,
  • istorija,
  • istorija umetnosti
  • etnologija,
  • prirodnjačka i numizmatička zbirka.

Opis muzeja[uredi | uredi izvor]

U nekadašnjoj kući porodice Bajić, građenoj na kraju 18 veka, smešten je arheološki materijal u okviru stalne postavke koja obuhvata period od početaka naseljavanja do pada Sirmijuma u ruke Avara- 6 vek. Sastavni deo stalne postavke je i dvorišni prostor sa mnoštvom rimskih kamenih spomenika - popularno naѕvan LAPIDARIJUM. U okviru lapidarijuma predstavljeni su in situ ostaci villae urbanae, od kojih je danas vidljiva apsidalna prostorija- triclinium sa ostacima prekrasnog geometrijskog podnog mozaika koji je nakon konzervacije preѕentovan javnosti.

Najveće vrednosti muzeja[uredi | uredi izvor]

Slika narodnog heroja Slobodana Bajića Paje, ulje na platnu, autora Dragana Martinovića iz 1984. godine.

Neka od kulturnih dobara pohranjenih u Muzeju Srema su:

  • Lobanja džinovskog jelena iz gornjeg pleistocena vrste Megaloceros giganteus (Blum), zaštićena zakonom kao jedinstveni prirodni spomenik;
  • Sunčani sat sa predstavama Atlasa, Herkulesa i Ifikla;
  • Olearum;
  • Sitna rimska plastika (statue Merkura, Lara, Apolona);
  • Rimski hirurški instrumenti;
  • Fragment freske sa likom Harpokrata;
  • Raritetni solidi Konstantina Velikog;
  • Zlatni relikvijar;
  • Zlatna avarska pojasna garnitura, datirana u 7. vek;
  • Zbirka ikona i građanskih portreta od 18. do 20. veka;
  • Zbirka rukopisnih knjiga iz fruškogorskih manastira.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]