Mjerljivi prostor
U matematici, mjerljivi prostor ili Borelov prostor [1] je osnovni objekt u teoriji mjera. Sastoji se od skupa i σ-algebre na ovom skupu i daje informacije o skupovima koji će se mjeriti.
Definicija
[uredi | uredi izvor]Razmotrimo neisprazni skup i σ-algebru na . Tada se torka naziva mjerljivim prostorom.[2]
Imajte na umu da za razliku od prostora za mjerenje, nije potrebna nikakva mjera za mjerljivi prostor.
Primjer
[uredi | uredi izvor]Pogledajte skup
Jedna moguća σ-algebra bi bila
Tada je mjerljivi prostor. Druga moguća σ-algebra bila bio partitivni skup na :
Sa ovim, drugi mjerljivi prostor na skupu je dat sa .
Obični mjerljivi prostori
[uredi | uredi izvor]Ako je konačan ili prebrojiv beskonačan, σ-algebra je većinu vremena partitivni skup na , tako da je . To dovodi do mjernog prostora .
Ako je topološki prostor, σ-algebra je najčešće Borelova σ-algebra , tako da je . To dovodi do mjerljivog prostora koji je zajednički za sve topološke prostore kao što su realni brojevi .
Dvosmislenost sa Borelovim prostorima
[uredi | uredi izvor]Termin Borelov prostor se koristi za različite tipove mjerljivih prostora. Može se odnositi na
- bilo koji mjerljivi prostor, tako da je sinonim za mjerljivi prostor kao što je gore definisano [1]
- mjerljivi prostor koji je Borel izomorfan mjerljivom podskupu realnih brojeva (iz Borelove σ-algebre)[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Sazonov, V.V. (2001) [1994], „Measurable space”, Ur.: Hazewinkel, Michiel, Encyclopedia of Mathematics, Springer Science+Business Media B.V. / Kluwer Academic Publishers, ISBN 978-1-55608-010-4
- ^ Klenke, Achim (2008). Probability Theory. Berlin: Springer. str. 18. ISBN 978-1-84800-047-6. doi:10.1007/978-1-84800-048-3.
- ^ Kallenberg, Olav (2017). Random Measures, Theory and Applications. Probability Theory and Stochastic Modelling. 77. Switzerland: Springer. str. 15. ISBN 978-3-319-41596-3. doi:10.1007/978-3-319-41598-7.