Mjerljivi prostor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U matematici, mjerljivi prostor ili Borelov prostor [1] je osnovni objekt u teoriji mjera. Sastoji se od skupa i σ-algebre na ovom skupu i daje informacije o skupovima koji će se mjeriti.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Razmotrimo neisprazni skup i σ-algebru na . Tada se torka naziva mjerljivim prostorom.[2]

Imajte na umu da za razliku od prostora za mjerenje, nije potrebna nikakva mjera za mjerljivi prostor.

Primjer[uredi | uredi izvor]

Pogledajte skup

Jedna moguća σ-algebra bi bila

Tada je mjerljivi prostor. Druga moguća σ-algebra bila bio partitivni skup na :

Sa ovim, drugi mjerljivi prostor na skupu je dat sa .

Obični mjerljivi prostori[uredi | uredi izvor]

Ako je konačan ili prebrojiv beskonačan, σ-algebra je većinu vremena partitivni skup na , tako da je . To dovodi do mjernog prostora .

Ako je topološki prostor, σ-algebra je najčešće Borelova σ-algebra , tako da je . To dovodi do mjerljivog prostora koji je zajednički za sve topološke prostore kao što su realni brojevi .

Dvosmislenost sa Borelovim prostorima[uredi | uredi izvor]

Termin Borelov prostor se koristi za različite tipove mjerljivih prostora. Može se odnositi na

  • bilo koji mjerljivi prostor, tako da je sinonim za mjerljivi prostor kao što je gore definisano [1]
  • mjerljivi prostor koji je Borel izomorfan mjerljivom podskupu realnih brojeva (iz Borelove σ-algebre)[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Sazonov, V.V. (2001) [1994], „Measurable space”, Ur.: Hazewinkel, Michiel, Encyclopedia of Mathematics, Springer Science+Business Media B.V. / Kluwer Academic Publishers, ISBN 978-1-55608-010-4 
  2. ^ Klenke, Achim (2008). Probability Theory. Berlin: Springer. str. 18. ISBN 978-1-84800-047-6. doi:10.1007/978-1-84800-048-3. 
  3. ^ Kallenberg, Olav (2017). Random Measures, Theory and Applications. Probability Theory and Stochastic Modelling. 77. Switzerland: Springer. str. 15. ISBN 978-3-319-41596-3. doi:10.1007/978-3-319-41598-7.