Nabatejski jezik
nabatejski | |
---|---|
Govori se u | 25 država |
nabatejski pismo | |
Jezički kodovi | |
ISO 639-3 | mis |
Nabatejski jezik je bio zapadnoaramejski dijalekat i jezik Nabatejaca iz Negeva, sa istočne obale Jordana i Sinajskog poluostrva.
Tokom islamskog zlatnog doba neki arapski istoričari su pripisivali termin drugim istočnoaramejskim jezicima u vavilonskoj aluvijalnoj ravnici Iraka i Sirijske pustinje. Ove oblasti su arabizovane tokom halifata, a neke i prije njega.
Porijeklo[uredi | uredi izvor]
Sa propašću Ahemenidskog carsta, aramejski jezik je izgubio na važnosti kao lingva franka Bliskog istoka. Na važnosti je dobio grčki jezik. Nekedašnja objedinjena pisana kultura se raspala na lokalne škole i stari dijalekti su dobili na važnosti kao pisani jezici. Nabatejski jezik je nastao kao posljedica tih događaja. Natpisi na jeziku Nabatejaca pokazuje lokalni razvoj aramejskog jezika. S obzirom da je stanovništvo Nabatejskog carstva većinom govorila sjevernoarapksi dijalekt, nabatejski jezik se može smatrati nadasve pisanim jezikom.
Lingvistička klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Nbatejski jezik je jedan od izdanaka imperijalnog aramejskig. Sa porašću doseljavanja arapskih nomadskih plemena, nabatejski jezik je dobio na važnosti u Arabiji. Od islamskog doba, arapski uticaj postaje ogroman, na taj način se može reći da je nabatejski jezik bio prelaz iz aramejskog u arapski jezik.
Dokazi[uredi | uredi izvor]
Pisani dokazi nabatejskog jezika mogu se naći u Petra, Busi i Hergi i mali broj dokaza na Sinajskom poluostrvu. Postoji par nabatejskih tekstova u Kumranu.
Pismo[uredi | uredi izvor]
Nabatejsko rukopis je karakterističan veoma posebnim kurzivnim stilom. Nabatejsko pismo je nastalo od aramejskog pisma. Poslo je preteča arapskog pisma, koje je nastalo od kurzivne varijante nabatejskog pisma u 5. vijeku.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- al-Khraysheh, Fawwaz: Die Personennamen in den nabatäischen Inschriften des Corpus Inscriptionum Semiticarum. Marburg 1986. In German
- Euting, Julius: Nabatäische Inschriften aus Arabien. Berlin 1885. In German
- Hackl, Ursula/Jenni, Hanna/Schneider, Christoph: Quellen zur Geschichte der Nabatäer. NTOA 51. Fribourg. 2003. ISBN 978-3-7278-1410-5.. In German
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Basalt, 1st century CE. Found in Sia in the Hauran, Southern Syria.