Narodna biblioteka „Dr Milovan Spasić” Rekovac
Osnivanje | 12. oktobar 1928. god. |
---|---|
Lokacija | Rekovac Srbija |
Vrsta | javna biblioteka |
Obim | 34.989 |
Direktor | Biljana Tomić |
Adresa | Kralja Petra Prvog 56, Rekovac |
Veb-sajt | https://bibliotekarekovac.rs/ |
Narodna biblioteka „Dr Milovan Spasić” Rekovac je osnovana 12. oktobra 1928. godine,[1] angažovanjem grupe levačkih intelektualaca sa profesorom književnosti Petrom Popovićem. Biblioteka je u početku bila u prostorijama Osnovne škole u Rekovcu i pored učenika, koristili su je i građani Rekovca i okolnih sela. Njome su rukovodili prosvetni radnici Ilić Raković, Dragan Stepanović i Krsta Čabrić.
Danas Biblioteka nosi ime po Milovanu Spasiću, rodom iz Rekovca, doktoru filozofije, akademiku i prvom srpskom bibliotekaru.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Od 1963. godine Biblioteka radi u sastavu Radničkog univerziteta „Dušan Popović”. Rešenjem Skupštine opštine Rekovac od 27. septembra 1974. godine spajanjem univerziteta iz Rekovca i Belušića, spajaju se i biblioteke. Na taj način se stvaraju i uslovi za normalan rad i razvoj. Otvorena su odeljenja za decu i odrasle, čitaonica, magacin sa knjigama, sala za sastanke sa 20 sedišta, Galerija, kancelarija za upravnika.
Radnički univerzitet „Dušan Popović”, 1986. godine, menja delatnost u Narodnu biblioteku, koja samostalno počinje da radi od 1. oktobra iste godine. NIRO „Politika” iz Beograda 12. oktobra 1987. godine biblioteci daje ime „Ribnikar” (po prezimenu osnivača Politike).[2] Biblioteka je imala dva ogranka u Belušiću i Dragovu. Nova biblioteka je smeštena u adaptiranoj i lepo sređenoj zgradi. U sastavu Biblioteke su se nalazile Galerija i bioskop. U fondu je bilo 30.000 knjiga i 1500 članova.
Biblioteka danas[uredi | uredi izvor]
Biblioteka se nalazi u centru Rekovca u posebnoj zgradi. Ukupan knjižni fond iznosi 34.989 jedinica. U prizemnom delu je Pozajmno odeljenje za decu i galerijski prostor. Na spratu Biblioteke se nalazi Pozajmno odeljenje za rad sa odraslim korisnicima sa čitaonicom od 20 čitalačkih mesta, lisni alfabetski katalog i katalog po naslov u za dečiju knjigu, zavičajna zbirka, radni prostor gde se vrši stručna obrada.
Danas Biblioteka svoj rad ostvaruje preko sledećih odeljenja: Pozajmno odeljenje za odrasle korisnike sa čitaonicom i Zavičajnom zbirkom, Pozajmno odeljenje za decu do 14 godina, Služba za obavljanje adminstrativnih poslova i Područna odeljenja u Belušiću i Dragovu. U Ustanovi je zaposleno šest radnika. Bibliotečke poslove u Biblioteci obavljaju tri radnika, dva sa visokom stručnom spremom i odgovarajućim bibliotečkim zvanjima i jedan sa višom spremom.
Biblioteka je punopravna članica Virtuelne biblioteke Srbije (VBS) i korisnik programa COBISS od 2008. godine. Uključena je u bibliotečko-informacioni sistem Srbije, COBISS/3, radi se stručna obrada knjiga i elektronska pozajmica.
Priznanja[uredi | uredi izvor]
Narodna biblioteka „Dr Milovan Spasić” je 1978. godine dobitnik nagrade „Milorad Panić Surep” za postignute rezultate u razvoju bibliotekarske delatnosti.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Ministar Vukosavljević na obeležavanju devedeset godina postojanja Narodne biblioteke „Dr Milovan Spasić” u Rekovcu”. Ministarstvo kulture i informisanja. Pristupljeno 18. 4. 2019.
- ^ „Kako su Ribnikari proterani iz Rekovca”. Politika. Pristupljeno 18. 4. 2019.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- „Narodna biblioteka „Dr Milovan Spasić” Rekovac”. Fejsbuk stranica. Pristupljeno 18. 4. 2019.