Narodna skupština Srbije 1871.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Redovan saziv Narodne skupštine je zasedao u Kragujevcu u periodu 5. septembra24. oktobra 1871.[1]

Narodna skupština u Kragujevcu 1871.[uredi | uredi izvor]

Zakonodavna skupština iz 1870, pošto je donela najnužnije zakone saobrazne novom ustavu, razišla se; po odredbi ustava, trebalo je odmah posle toga raopisati nove izbore za redovnu zakonodavnu Narodnu skupštinu, za period od 1871—1873. Izbori su, y celoj zemlji, izvršeni 6. avgusta 1871, po novom izbornom zakonu, po kome je imalo da se bira 97 narodnih poslanika, što sa brojem imenovanih poslanika (18) iznosi 115 članova Skupštine. Po izvršenim izborima Skupština je sazvana y prvi redovan saziv za 1871, na dan 5. septembra iste godine.

Izvršena je, pre svega, verifikacija mandata. Po tome je izabrano šest lica od kojih je Namesništvo za predsednika Skupštine imenovalo Živka Karabiberovića, a za potpredsednika Josifa Pančića. Sekretare birala je skupština sama, pa sy izabrani Alimpije Vasiljević, Dimitrije Jovanović, Jovan Bošković i Miloš Prokić. Posle konstituisanja skupštinske sednice otvorene su namesničkom Besedom na koju je Skupština odgovorila svojom Adresom.

U sazivu za 1871 doneseni su ovi zakoni: * zakona o Državnoj štampariji; * zakona o ustrojstvu đumruka; zakon o povlasticama koje se daju Beogradskom kreditnom zavodu, Smederevskoj i Požarevačkoj banci; * zakona o Velikoj školi; **zakona o pravozastuššcima; * zakona o uređenju osnovnih škola; no sem toga Skupština se bavila i pitašem izgradnje „gvozdenih" puteva, Đerdapskim pitanjem, itd. Saziv za 1871 zaključen je 24. oktobra 1871, namesničkom Besedom.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Narodne skupštine Srbije

1871