Naselje Branko Bjegović

Koordinate: 43° 20′ 55″ S; 21° 53′ 09″ I / 43.348558° S; 21.885771° I / 43.348558; 21.885771
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Branko Bjegović
deo naselja Branko Bjegović
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradNiš
OpštinaCrveni Krst
Geografske karakteristike
Koordinate43° 20′ 55″ S; 21° 53′ 09″ I / 43.348558° S; 21.885771° I / 43.348558; 21.885771
Branko Bjegović na karti Niša
Branko Bjegović
Branko Bjegović
Branko Bjegović na karti Niša

Naselje Branko Bjegović je gradsko naselje u opštini Crveni Krst, jednoj od gradskih opština grada Niša. Smešteno je u severnom delu grada, između naselja Donji Komren i Ratko Jović.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Jedno je od gušće naseljenih gradskih naselja, a kuće su zbijenog tipa.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U naselju se nalazi osnovna škola „Ivo Andrić“, kao i vrtić „Panda“ nedaleko od nje. Izgradnja ovih objekata počela je 2011, a završena je 2012. godine

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do naselja Branko Bjegović se može doći gradskim prevozom

  • linija 9 (Mokranjčeva - Naselje Branko Bjegović)
  • linija 12 (Njegoševa - Donji Komren)

kao i prigradskim linijama

  • linija 30 (PAS Niš - Gornji Komren - Hum - Rujnik - Leskovik)
  • linija 31 (PAS Niš - Gornji Komren - Hum)

Ko je bio Branko Bjegović?[uredi | uredi izvor]

Branko Bjegović je rođen u Glini, u Hrvatskoj, 5. aprila 1920. godine. Školovao se u Glini, Zagrebu i Bihaću. U internatu kulturno-prosvetnog društva Srba iz Bosne u Bihaću izabran je za predsednika literarne sekcije „Skerlić“ pošto je prethodno pokupio niz nagrada za literarno stvaralštvo. Igrao je fudbal i trčao na duge staze. Zbog političkog delovanja suđeno mu je 1936. i 1938. godine. Prava je studirao u Zagrebu i radio kao nadničar u poreskoj upravi.

Okupacija Jugoslavije, 1941. godine, zatekla ga je u Novom Sadu, odakle je prešao u Beograd, pa vrlo brzo u Kraljevački NOP odred. Posle uspešnih borbi u Kraljevu, na Kopaoniku i u Dragačevu, zarobljen je u selu Rudnice i odmah prebačen u logor Crveni Krst u Nišu. Sa istomišljenicima je organizovao bekstvo iz logora, 12. februara 1942. godine, pri čemu je spaseno 105. života logoraša.

U Ozrenskom odredu Branko je imao posebnu udarnu desetinu koja je izvodila borbena dejstva od Cerja do Malče i od Malče do Huma i Komrena. Prema jednom izveštaju Srpske državne straže u Nišu, najverovatnije je Branko sa svojom desetinom upao u selo Gornji Komren, noću između 22. i 23. jula, i lepio plakate „Ustajmo u partizane“ i „Pomažimo partizane“.

Borbeni zadatak ili urođena radoznalost dovela je Branka, tajnim putem između Brenice i Huma, preko Komrena, pred fabriku duvana u Nišu, gde je , ujutro 8. avgusta 1942. godine poginuo pri pokušaju bekstva.