Pređi na sadržaj

Nacionalni etnografski muzej u Kroji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni etnografski muzej u Kroji
Muzeu Etnografik i Krujës
Zgrada muzeja
Osnivanje20. novembar 1989.
LokacijaKroja
 Albanija
Vrstamuzej
AdresaKroja, Street „Kala”, Krujë

Nacionalni etnografski muzej u Kroji je institucija kulture, osnovana 1989. godine, u staroj albanskoj kući unutar zidina Dvorca Kroje u Albaniji. Kao jedan od najboljih etnografskih muzeja u Albaniji, osnovana je sa ciljem da čuva, proučava i izlaže — hronološki ili tematski — zbirke starina, narodne radinosti, umetnine, prirodnjačke, tehničke i sl. predmete.[1]

Položaj i razmeštaj[uredi | uredi izvor]

Nacionalni etnografski muzej u Kroji nalazi se u tradicionalnoj orijentalnoj kući u kompleksu Dvorca Kroja, ispod muzeja Skanderbeg, u originalnoj otomanskoj kući iz 18. veka, izgrađenoj 1764. godine. Kuća je pripadala imućnoj porodici Toptani (ili porodica Topija pre islamizacije) koja je u to vreme vladala Krojom.[2] Porodica Toptani' jedna od najstarijih albanskih feudalnih porodica i jedna od nekoliko koje su preuzele kontrolu nad delom teritorije Srpskog carstva cara Dušana posle smrti cara Dušana i raspada njegovog carstva 1355. godine.

Kuća u kojoj je smešten Muzej izgrađena je unutar utvrđenog dvorišta, dvorca Kroja neposredno uz Skenderbegov muzej, u beloj spratnoj građevini. Zgrada je zasvetljena drvorezbarenim prozorima svih veličina, i poseduje ukupno 15 soba koje govore o porodičnom životu u gradu Kroje. Karakteristično za ovu kuću su niska vrata koja su prisiljavala ljude da spuste glavu kao znak poštovanja prema ukućanima.

Istorija zgrade muzeja[uredi | uredi izvor]

Od početka 1800-ih, kada se porodica Toptanci preselili u Tiranu i postali gospodari centralne Albanije, kuća je postala vlasništvo porodice iz Kroje sa prezimenom Kalaja (Zejnel efendija Kalaja), koja je sačuvala kuću i imanje sve dok 1950-tih godina, albanska država nije ekspropriisala ovu imovinu.

Današlja zgrada Muzej, koji je prvobitno bio haremllek (privatni stan), proglašen je za kulturno dobro i 1959. godine je u celosti obnovljena po nacrtima profesora Emina Rize. U njoj je 20. novembar 1989. godine osnovan Nacionalni etnografski muzej u Kroji.[3]

Predmeti koji su izloženi u Muzeju imaju neuporedivo malu istorijsku i etnografsku vrednost u odnosu na samu zgradu Muzeja, koja je jedinstveni objekat te vrste iz 18. veka na Balkanskom poluostrvu.

Muzejska postavka[uredi | uredi izvor]

Izložba počinje u radnom delu dvorišta kuće, u kojoj se nalaze stoletna pećnice, pčelinje košnice od kamena, kućice za pse i piliće i mnoge drugi tradicionalni alatai predmeti jednog domaćinstva. Izloženi predmeti u muzeju su u 90% slučajeva originalni i najvećim delom još uvek funkcionalni. Starost ovih predmeta varira od 60-70 do 500 godina[4]

U Muzeju ne samo da je prikazan nivo luksuza jedne porodice, već je prikazana i bogata etnografska zbirka, sakupljena u mnogim albanskim porodičnim kućama, samostalnost domaćinstva koje se održavalo proizvodeći vlastitu hranu, piće, kožu i oružje. Zidovi kuće obloženi su freskama iz 1764. godine, rezbarenom stolarijom, a prostorije opremljene živopisno oslikanim nameštajem i mini turskim kupatilom (hamamom). Kuća je imala i vodenicu.

Prizemlje[uredi | uredi izvor]

U prizemlju zgrade izloženi su tradicionalni poljoprivredni alati, nekada korišćeni u starim zanatima za obradu kože, vune ili drugih materijala ili su korišćeni u tradicionalnom uzgoju maslina i ceđenju maslinovog ulja.[a]

Sprat[uredi | uredi izvor]

Sprat zgrade posvećen je porodičnom životu i zasigurno je jedan od najfascinantnijih delova muzeja, jer se sastoji od soba za muškarce i za žene, sobe za goste, kuhinje i hamam. Završava se malom sobom u kojoj su izloženi vrhunski tradicionalni kostimi iz cele Albanije.[5]

Ženska soba

Ženska soba ili mladenačka soba uključuje ono što Albanci nazivaju pidžom, sa kolekcijom posebno izrađenih predmeta koje mlada žena spremaju i čuvaju za svoj budući brak - često uključujući prekrivače, stoljnjake, ukrasne i druge slične predmete.

Muška soba

Muška soba ima potpuno drugačiju atmosferu jer je ukrašena mačevima i puškama. Žene su promatrale aktivnosti muškaraca u muškoj sobi kroz male prozore kako bi se uverile da im ne nedostaje hrane i pića, i samo im je bilo dopušteno da uđu u ovu sobu da bi ih poslužili.

Spavaća soba

U velikoj spavaćoj sobi izložena je odeća katoličke i muslimanske tradicije koju su koriste starosedeooci u Kroje i doseljenici.

Porodična (dnevna) soba

Porodična soba je jedna od većih prostorija u kojoj je mogla da stane cela porodica. Dnevna soba demonstrira tradiciju gostoprimstva, kao i njihovu tradicionalnu ulogu uz ponizno posluživanja glave domaćinstva U to vreme muškarcima i ženama nije bilo dozvoljeno da u toj prostoriji borave zajedno.

U dnevnoj sobi je i kutak u kojem su deca boravila igrala se i obedovala, kako ne bi ometala odraslima za sofrom za jelo.

Kuhinja

Prostorija za kuvanje, koja je autentičnog izgleda sa dimnjakom, ima svoje osobitosti kao ložišta tako i posuđa. Posuđe je keramičko, drveno ili bakarno, a ložište za kuvanje i dimnjak je u obliku velikog aspiratora.

Hamam

Ovo je bila jedna od retkih kuća u Albaniji koja je unutar zgrade imala parno kupatilo (hamam). Bila u obliku kupole, sa Opremom za masažu koja se obavljala u okruženju sa toplom parom.

Informacije za turiste[uredi | uredi izvor]

Radno vreme
  • Leti: od maja do okrobra, svaki dan od 09:00 - 19:00 časova
  • Zimi: od oktobra do maja, svaki dan od 09:00 do 14:00 i od 16:00 do 19:00, nedeljom od 09:00 do 19:00 časova
Vodiči

Nacionalni muzej u Kroji poseduje vodiče na albanskom i engleskom jeziku.

Cena ulaznice

Ulaznica za muzej staje 300 leka, oko 2,5 evra.[6]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kruja ima dugu tradiciju uzgoja maslina i preradi maslinovog ulja, što seže sve do vremena legendarnog Skanderbega u 15. veku

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „National Ethnographic Museum”. www.intoalbania.com. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2020. 
  2. ^ „What Can you Experience at the Museum? U:National Ethnographic Museum”. www.intoalbania.com. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2020. 
  3. ^ „Muzeu Etnografik i Krujës”. www.kultura.gov.al. Pristupljeno 28. 4. 2020. 
  4. ^ „A Museum and Castle, U:National Ethnographic Museum”. www.intoalbania.com. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2020. 
  5. ^ Besmir Toçila. „Muzeu Kombëtar Etnografik i Krujës”. Flas Shqip (na jeziku: albanski). Pristupljeno 2020-04-29. 
  6. ^ „Muzeu Etnografik - Gjirafa.biz”. Muzeu Etnografik - Gjirafa.biz. Pristupljeno 2020-04-29. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]