Pređi na sadržaj

Nedeljko Žugić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nedeljko Žugić
Žugić u Višegradu, maja 2012. godine
Datum rođenja(1952-01-20)20. januar 1952.(72 god.)
Mesto rođenjaOlovo, NR BiHFNR Jugoslavija

Nedeljko Žugić (Olovo, 20. januar 1952) srpski je filolog i romanopisac.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Pjesnik, romansijer, izdavač, novinar, osnivač i producent Prve internet TV LjUDI GOVORE, rođen je 20. januara 1952. godine u Olovu, gdje je završio osnovnu školu 1968, a srednju 1971, Višu socijalnu školu završio je 1978. i Visoku - socijalni rad 1982. u Sarajevu.

Živio je od 1968. do 1995. godine u Sarajevu, od 1995 do 2000 godine u Sokocu, a od 2000 godine na Palama.[1]

Radio je u:

  • "Energoinvestu " od 1974. do 1992. godine , studirao i pisao uz rad;
  • Opštini Ilidža 1992. (april , maj, juni), kao urednik lista "Srpsko slovo";
  • Sarajevsko -romanijskom korpusu (juli, avgust, septembar), kao urednik lista "Srpski vojnik";
  • Ministarstvu za boračka pitanja u Vladi Republike Srpske (1993. do juna 1994), kao stručni saradnik za humanitarne poslove;
  • Zavodu za udžbenike (tada RIZ "Prosvjeta") i nastavna sredstva Republike Srpske (od juna 1993. do avgusta 1995), kao urednik u izdavačkoj djelatnosti;
  • Od septembra 1995. do do maja 2000. prvi je slobodni umjetnik Republike Srpske, bavio se istraživanjem sociološko-psiholoških fenomena i pojava;
  • Od maja 2000. do januara 2017. godine radi kao glavni i odgovorni urednik Informativno-stručnog časopisa "Šume" u JPŠ "Šume Republike Srpske";
  • U toku 1993. godine osnovao je Udruženje za informativno-kulturnu djelatnost "Sveti Sava", a 1998. Književni fond "Sveti Sava" i časopis "Glas istoka".
  • Od 2000. godine do 2006. bio je predsjednik Udruženja (ali i osnivač) književnika – Podružnice sarajevsko-romanijsko-drinske regije.
  • U toku 2014. godine osniva Prve internet TV BiH LjUDI GOVORE, koja ima gledanost 26 godina.

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  1. "Samoubica objašnjava svoj slučaj" (roman);
  2. "Baštinski dar" (poezija),;
  3. "Uzlazno padanje" (drama);
  4. "Molitva za mrtve" (poezija);
  5. "Zbogom Sarajevo" (poezija);
  6. "Romanijski soneti" (poezija),;
  7. "Ona koje ima" (poezija);
  8. "Ode, a da nije poginuo" (poetsko-filozofska drama);
  9. "Pjevljive priče" (poezija za djecu);
  10. "Očevim jezikom" (poezija);
  11. "Viđenje unaprijed – život na brisanom prostoru" (dokumentarna hronologija);
  12. "Izabrane pjesme" (poezija;
  13. "Roman o Ivani" (roman);
  14. "Sjenke" (roman);
  15. "Pjesnici u đačkom kolu" (izbor poezije pjesnika sarajevsko-romanijsko-drinske regije za djecu);
  16. "Jezikom duše" (roman);
  17. Serbica ramonda ili medij koji piše (roman);
  18. "Viđenje unaprijed – priroda i društvo" (dokumentarna hronologija).

Objavljivao je u "Oslobođenju", "Našim danima", "Licima", "Životu", "Mostovima", "Stvaranju", "Mladosti", "Energoinvestu", "Životu", "Odjeku", "Književnoj reči", "Književnim novinama", "Oku", "Javnosti", Pogledima...

O njegovim knjigama su pisali:

  • Majo Otan (Jugo-harakiri Nedeljka Žugića - o romanu "Samoubica objašnjava svoj slučaj", "Naši dani", 1988);
  • Vladimir Jagličić (Stihovi slikani užasom - o zbirci pjesama "Molitva za mrtve", "Pogledi", 1994);
  • Vladimir Jagličić (Pero zabodeno u venu - o zbirci pjesama "Molitva za mrtve", "Javnost", 1996);
  • Radoslav Samardžija (Olovka piše čemerom) - o zbirci pjesama "Molitva za mrtve", "Oslobođenje", 1994);
  • Mr Predrag Radić (Zašto smo kakvi jesmo) – o pjesniku Nedeljku Žugiću, Glas srpske, 1995;
  • Radoslav Samardžija (Pjesme ratnog užasa - o zbirci pjesama "Molitva za mrtve", Oslobođenje 1994);
  • Milanko Vitomir Mali (Sonetna daronosnica - o zbirci pjesama "Romanijski soneti", Oslobođenje, 2000);
  • Milanko Vitomir Mali (Sapatnik iz reke odlaznika) – o zbirci pjesama Zbogom Sarajevo, Novo oslobođenje, 1997;
  • Nedeljko Zelenović (Soneti bola i radovanja - o zbirci pjesama "Romanijski soneti", Oslobođenje, 2000);
  • Nedeljko Zelenović (Ženi na putu od ničega do nečega - o zbirci pjesama"Ona koje ima", Oslobođenje, 2001);
  • Milenko Stojčić (Lirske epistole Nedeljka Žugića - o zbirci pjesama"Ona koje ima", "Glas srpske", 2002);
  • Radoslav Samardžija (Rat nas je sve pobjedio - o poetsko-filozofskoj drami "Ode, a da nije poginuo", "Glas srpske", 2002);
  • Nedeljko Zelenović (Oda čovjeku i duši - o zbirci pjesama "Očevim jezikom", "Glas srpske", 2004);
  • Radoslav Samardžija (Poetski naboj romana - o romanu "Sjenke", "Glas srpske", 2004);
  • Tanja Trifunović (Put čudnovate staze srca - o romanu "Sjenke", "Nezavisne novine" 2008);
  • Bojana Popadić (U bijeloj sjenci oblaka - o romanu "Roman o Ivani", "Glas srpske", 2007);
  • Nedeljko Zelenović (Spasiće nas ljubav i praštanje - o romanu"Roman o Ivani", knjiga književnih kritika "Lažljivci koji govore istinu" Nedeljka Zelenovića, 2011);
  • Nedeljko Zelenović (Pisci su lažljivci koji govore istinu - o romanu"Sjenke", knjiga književnih kritika "Lažljivci koji govore istinu" Nedeljka Zelenovića, 2011);
  • Željka Domazet (Sjenke rata i rasula - o romanu "Sjenke", "Glas srpske", 2006);
  • Saša Šekara (Nebeske suze spasa - o zbirci pjesama "Izabrane pjesme", "Glas srpske", 2007);
  • Nedeljko Babić (Poetika u nagonu izviđanja - o zbirci pjesama "Očevim jezikom", "Oslobođenje", 2001);
  • Zoran Kostić (Oči duše - o zbirci pjesama "Očevim jezikom", "Glas srpske", 2006);
  • Radoslav Samardžija (Moderno literarno djelo - o romanu "Roman o Ivani", "Nezavisne novine", 2007);
  • Mihailo Orlović (Veži me tako da mogu da letim - o romanu "Roman o Ivani", "Glas srpske", 2006);
  • Radoslav Samardžija (Mozaička poetsko-dokumentarističko-filozofska struktura romana - o romanu "Sjenke", sajt www.svsavapale.blog.rs;
  • Radomir Jagodić (Ljubav Bisere i nauma je Nojeva arka spasa - o romanu "Jezikom duše", "Glas istoka", 2011);
  • Petar Aškraba Zagorski (U središtu knjige je ljubav - o romanu "Jezikom duše", "Glas istoka", 2011);
  • Dušan Zurovac (U znaku traganja - o romanu "Jezikom duše", "Glas istoka", 2011).
  • Aćim Todorović, Bogdan Borovčanin, Jasmina Janković...

Zastupljen je u:

  • "Enciklopediji pjesnika Jugoslavije 1990. godine",
  • "Antologiji savremene srpske poezije pjesnika rođenih poslije 1945. godine " Vladimira Jagličića i
  • "Nasukani na list lirike" (antologiji savremene srpske poezije Bosne i Hercegovine) Anđelka Anušića i Živka Maleševića.

Nagrade

[uredi | uredi izvor]
  • Nagrada "Slovo gorčina" (1981 i 1982),
  • Gordanino proleće (1980),
  • Plaketa"Pjesnik - svjedok vremena" za knjigu "Ona koje ima", 2002,
  • Plaketa "Svetosavlje" Trebinje, 2003,
  • Istina o Srbima (Gradiška),
  • Književne zajednice "Jovan Dučić" za najbolju pjesmu u 2002. godini,
  • Povelja Vidovdanskih pjesničkih susreta za rukopisnu zbirku pjesama "Zbogom Sarajevo" 1996,
  • Povelja Književnog fonda"Sveti Sava" za najbolju knjigu na temu ljubavi za roman "Roman o Ivani", 2009. godine.

Projekti:

  • "Prvi festival guslara Bosne i Hercegovine", (Ilijaš 1991. godine)
  • "Vidovdanski pjesnički susreti" u Sokocu (od 1993. godine),
  • Udruženja za informativno-kulturnu djelatnost i Književnog fonda"Sveti Sava" (objavilo je 65 knjiga raznih žanrova i raznih autora),
  • Ratnih izdanja knjiga i novina u Republici Srpskoj ("Srpski vojnik" - kasnije "Srpska vojska", "Rat u pjesmi" – prva štampana knjiga u ratu 1993. godine i prvih štampanih izdanja u RIZ "Prosvjeta" – sada Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva),
  • "Književnici zajedno",
  • "Književnici sa prirodom",
  • "Pjesnici u đačkom kolu" (antologija pjesnika za djecu sarajevsko-romanijsko-drinske regije),
  • Informativno -stručnog časopis "Šume",
  • "Glas istoka", časopis za književnost, umjetnost, nauku i društveni život,
  • "Alter -ego " (centra za ličnu, bračnu i porodičnu problematiku) i mnogih nevladinih organizacija koje su uticale da se "skinu"sankcije opštinama u Republici Srpskoj, sprečavao sukobe, kao što su pobune vojske, kao i druge pobune na relacijama koje nisu za javnost.
  • Prva internet televizija "LjUDI GOVORE" u Bosni i Hercegovini.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „Nedeljko Žugić”. Matična biblioteka Istočno Sarajevo. Pristupljeno 22. 1. 2018. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]