Pređi na sadržaj

Neščarda (jezero)

Koordinate: 55° 54′ 53″ S; 29° 04′ 42″ I / 55.914722° S; 29.078333° I / 55.914722; 29.078333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Neščarda
Koordinate55° 54′ 53″ S; 29° 04′ 42″ I / 55.914722° S; 29.078333° I / 55.914722; 29.078333
Tipeutrofno jezero
OtokeNeščarda
Zemlje basena Belorusija
 Vitepska oblast
Površina27,4 km2
Pros. dubina3,4 m
Maks. dubina8,1 m
Zapremina0,08472 km3
Salinitet0,15‰
Dužina obale150,18 km
Nad. visina147 m
Neščarda na karti Belorusije
Neščarda
Neščarda
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Neščarda, Njaščerda ili Neščerdo (blr. Не́шчарда, Няшчэрда; rus. Нещердо) jezero je u Rasonskom rejonu Vitepske oblasti, na krajnjem severu Republike Belorusije. Jezero se nalazi na svega oko 7 km južnije od granice sa Rusijom (Pskovska oblast).

Rekom Neščardom koja je njegova otoka povezano je sa rekom Drisom i basenom Zapadne Dvine. Sa ukupnom dužinom obala od nešto preko 50 km jezero je sa najdužom obalom u zemlji.

Fizičke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jezero se nalazi u prostranoj kotlini na oko 15 km istočno od varošice Rasoni. Prostire se pravcem sever-jug u dužini od oko 12 km, dok je maksimalna širina u severnom i južnom delu (iznosi do 4,5 km). Obale su dosta razuđene i prepune su brojnih manjih zaliva, sa ukupnom dužinom od 50,18 km, Na jezeru se nalaze i 3 manja ostrva ukupne površine oko 0,23 km². Ukupna površina akvateorije je 27,4 km².

Jezersko dno je nagnuto u pravcu severa, a samo jezero je uskim sprudom u centralnom delu podeljeno na dve celine gde se nalaze i njegovi najdublji delovi (maksimalna dubina je u severnom delu do 8,1 metra), dok je prosečna dubina oko 3,4 metra. Gotovo sve obale su dosta niske i zamočvarene i obrasle džbunjem i močvarnom vegetacijom. Jedino se severna i deo južne obale postepeno uzdižu u morenska utvišenja visine do 15 metara.

Dno je prekriveno finim peskovima do nekih 200 metara od obale, dok je ostatak dna prekriven sapropelom.

Jezero je eutrofnog tipa. U njega se uliva 6 potoka i jedna manja reka (Atlajska reka), dok iz njega otiče reka Neščarda koja ga ujedno povezuje sa rekom Drisom. Ka jezeru otiče voda sa teritorije površine 143 km².

Detaljnija hidrološka proučavanja na jezeru sprovode se od 1935. godine.

Živi svet[uredi | uredi izvor]

Zbog nešto slabije prozračnost (od svega 0,7 metara) jezersko dno je pod vegetacijom samo u plićim priobalnim delovima. Površinska plutajuća vegetacija je nešto zastupljenija u plićim uvalama i uglavnom se pruža do nekih desetak metara od obale.

Jezero je veoma bogato ribom i na njemu se povremeno obavlja i privredni ribolov. Od ribljih vrsta u jezeru najbrojnije su deverika, smuđ, štuka, crvenperka, jegulja, krupatica, jaz i šaran.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]