Pređi na sadržaj

Opsada Rena (1356—1357)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Rena
Deo Rata za bretansko nasleđe

Položaj vojski za vreme opsade Rena
Vreme3. oktobar 1356.-5. jul 1357.
Mesto
Ishod Francusko-bretonska pobeda
Sukobljene strane
Kraljevina Francuska,
Bretonsko vojvodstvo
Kraljevina Engleska,
Bretonsko vojvodstvo
Komandanti i vođe
Bertran di Geklen,
Vilijam de Penoet,
Bertran de San-Pern
Henri I od Lankastera
Jačina
500 samostrelaca,
ukupno oko 1 000 ljudi,
1 500-4 000 vitezova,
nekoliko opsadnih kula
Žrtve i gubici
mali veliki, poginulo je oko 500 ljudi i spaljene su sve opsadne kule

Opsada Rena 3. oktobra 1356. godine do 5. jula 1357. godine, je bila jedna od bitaka od bitaka Stogodišnjeg rata i bila je pokušaj Henrija od Lankastera da do kraja da iskoristi pobedu nad Francuzima u bici kod Poatjea 19. septembra 1356. Mislio je da će, ako pobedi, ubrzati kraj rata. Uprkos veličini engleske vojske francuzi su odneli pobedu.

Tok bitke

[uredi | uredi izvor]

Bertran se posebno istakao u odbrani Rena od Henrija I od Lankastera 1356. i 1357. godine, kada je u noći skupio 100 ljudi, koji su napali engleze, dok su spavali. Francuzi su Englezima spalili šatore i Henri je mirao da se povuče. Tom prilikom je pobijeno 200 engleskih konjanika. Bertran je posle toga pozvan na sastanak sa Henrijem. Posle toga sastanka se borbe nastavljaju i Bertran je odbio engleske napade. Englezi zbog toga prave opsadne kule i nastavljaju napade na grad. 500 samostrelaca su strelama natopljenim sumporom, gađali Engleze. Englezi su pretrpeli poraze u tri okršaja kod grada, pa je Henri morao da se povuče.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]