Pređi na sadržaj

Панонски звездан

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Panonski zvezdan
Panonski zvezdan (Tripolium pannonicum)
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Tripolium pannonicum
Sinonimi[1]
  • Aster longiculis Desf. ex DC.
  • Aster longicaulis (DC.) Dufour
  • Aster pannonicus Jacq.
  • Aster tripolium subsp. longicaulis (DC.) Nyman
  • Aster tripolium subsp. pannonicus (Jacq.) Soó
  • Aster tripolium var. pannonicus (Jacq.) Sadler
  • Tripolium longicaule Duf.
  • Tripolium pannonicum (Jacq.) Schur
  • Tripolium pannonicum subsp. pannonicum
  • Tripolium vulgare Nees
  • Tripolium vulgare var. longicaule DC.
  • Tripolium vulgare var. vulgare

Panonski zvezdan (Tripolium pannonicum) je dvogodišnja zeljasta biljka koja raste na zaslanjenom zemljištu i tipičan je predstavnik slatinskih zajednica. U Srbiji je naročito česta u Vojvodini.

Opis biljke[uredi | uredi izvor]

Dvogododišnja je biljka, od 10 do 70 centimetara visoka sa valjkastim korenom. Stabljika je često crveno prevučena, ustajuća ili uspravna, gola ili skoro gola, pri osnovi često granata.

Listovi su nešto mesnati, goli ili po obodu slabo trepljasti; u donjem delu stabljike listovi su duguljasto eliptični, postepeno suženi u dršku, sa jednom do tri nerva, a ostali su lancetasti, sedeći, jasno sa tri nerva.

Glavica ima mnogo, 2—3 centimetra u prečniku, u razređenoj gronjastoj cvasti. Listići involukruma su duguljasti, poređani kao crepovi na krovu, skoro u dva reda, prilegli, goli; spoljašnji listići po obodu su usko kožičasti, zeljasti, mnogo kraći od unutrašnjih, ovi sa širokim, crvenim kožastim obodom. Središni cvetovi su žuti. Obodni cvetovi su ženski, ljubičasti ili svetloplavi, retko beli. Cveta od juna do oktobra. Ahenija je 2—3 milimetra dugačka, sa dugačkim papusom (cipsela).

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Opšte rasprostranjenje: Pored morskih obala u Evropi, obala Kaspijskog jezera, centralna Azija, Sibir, Evroazijski florni element. U Srbiji je naročito česta u Vojvodini.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Pored obala bara, presušene bare, pored obala reka, vlažne livade — česta je na zaslanjenim mestima. Karakteristična halofita.

Status zaštite[uredi | uredi izvor]

Prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva nalazi se na Prilogu II Zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Tripolium pannonicum (Jacq.) Dobrocz”. The Plant List. Pristupljeno 7. 11. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Josifović, M. (1964—1980). Flora SR Srbije VII. САНУ, Београд.

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]