Pređi na sadržaj

Parlamentarni izbori u Grčkoj 2019.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Parlamentarni izbori u Grčkoj 2019.

← septembar 2015. 7. jul 2019.

300 poslaničkih mandata Helenskog parlamenta
151 mandati potrebni za većinu
Registrovano9 962 261
Izlaznost5 769 644 (57.91%)
  Prva stranka Druga stranka Treća stranka
 
Vođa Kirijakos Micotakis Aleksis Cipras Fofi Genimata
Stranka Nova demokratija SIRIZA PASOK
Vođa od 11. januar 2016. 9. februar 2008. 14. jun 2015.
Mesto vođe Atina B2 Ahaja Atina B3
Mesta pre 75 145 17
Osvojena mesta 158 86 22
Mesta posle
158 / 300
86 / 300
22 / 300
Mesta promenjeno Rast 83 Pad 59 Rast 5
Br. glasova 2 251 426 1.781.180 457.527
Procenat 39,85% 31,53% 8,10%
Swing Rast 11,76% Pad 3.93% Rast 1.71%

  Četvrta stranka Peta stranka Šesta stranka
 
Vođa Dimitris Kucumbas Kirijakos Velopulos Janis Varufakis
Stranka K.K.E. Grčko rešenje MeRA25
Vođa od 14. april 2013. 28. jun 2016. 2018.
Mesto vođe Atina B2 Larisa Solun 1
Mesta pre 15 - -
Osvojena mesta 15 10 9
Mesta posle
15 / 300
10 / 300
9 / 300
Mesta promenjeno ±0 nova partija nova partija
Br. glasova 299.595 208.806 194.233
Procenat 5,30% 3,70% 3,44%
Swing Pad 0.25% nova partija nova partija

Mapa koja predstavlja izborne rezultate za svaku izbornu jedinicu po partiji narodnog poslanika. Tamno plavo predstavlja Novu demokratiju, dok roze predstavlja Sirizu

Predsednik Vlade pre izbora

Aleksis Cipras
SIRIZA

Izabrani Predsednik Vlade

Kirijakos Micotakis
Nova demokratija

Parlamentarni izbori u Grčkoj 2019. su održani 7. jula.[1][2] Svih 300 mesta u Helenskom parlamentu je bilo u igri.

Preliminarni rezultati su pokazali da je liberalno konzervativna stranka desnog centra Nova demokratija je osvojila 158 poslaničkih mandata, što je bila apsolutna većina, i skoro duplo više poslaničkih madata nego u prethodnom sazivu. Takođe su osvojili skoro 40% izašlih birača.

Ovo su bili prvi izbori na nacionalnom novou u Grčkoj, a treći ukupno, od kada je donja granica za glasanje spuštena na 17, i od kada je broj izbornih jedinica u Grčkoj povećan sa 56 na 59. Atina 2, najveća jedinica je imala 44 poslanička mandata pre reformi iz 2018, da bi sada bila razbijena na više manjih jedinica, od kojih najveća ima 18 poslaničkih mandata.

Nakon poraza na izborima za Evropski parlament 2019, i lokalnim izborima te godine, Predsednik Vlade Aleksis Cipras je 26. maja najavio da će po završetku drugog kruga lokalnih izbora, u najskorijem roku biti održani vanredni parlamentarni izbori.[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Greek elections: New Democracy on course for majority”. BBC News. 7. 7. 2019. Arhivirano iz originala 11. 07. 2019. g. Pristupljeno 7. 7. 2019. 
  2. ^ Mylonas, Harris (2020). „Greece: Political Developments and Data in 2019”. European Journal of Political Research Political Data Yearbook (na jeziku: engleski). ISSN 2047-8852. doi:10.1111/2047-8852.12299. Arhivirano iz originala 27. 10. 2021. g. Pristupljeno 29. 01. 2021. 
  3. ^ „After defeat, Greek PM calls for snap elections | Kathimerini”. www.ekathimerini.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 27. 5. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]