Peletiranje
![]() |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Pellets_hand.jpg/200px-Pellets_hand.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fd/Nurdles_01_gentlemanrook.jpg/200px-Nurdles_01_gentlemanrook.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Nuclear_fuel_pellets.jpeg/200px-Nuclear_fuel_pellets.jpeg)
Peletiranje podrazumeva tehnološki proces kojim se pojedini ulazni meterijal (ruda, ugalj, koks, drvo, krmno bilje) tretira tako da se od njega formira granulat (pelet) u prečniku 2-5 cm. Peleti se uglavnom prepoznaju po cilindričnom obliku, a kao takvi su veoma zgodni za manipulaciju i automatizaciju u potrošnji.
Peletiranje materijala se sproizvodi u cilju:
- smanjenja vlažnosti
- povećanja kvaliteta (kaloričnosti, sadržaj minerala i sl) u manjoj zapremini/masi
- lakše manipulacije
- manjih gubitaka u transporta
Najveću primenu peletiranje ima u:
- preradi mineralnih sirovina i teškoj industriji
- preradi otpada u prehrambenoj industriji
- industriji stočne hrane
- preradi otpada u drvnoj industriji
Paletiranje se nameće kao veoma važna i ekološki pogodna tehnologija u obradi drveta i pripremi biomase za loženje-ogrev, imajući u vidu da biljni omotač naše planete predstvlja obnovljiv izvor potencijalne energije.
Od 2007. godine, peletiranje otpada u industriji prerade drveta naglo raste, a sa tim i potražnja za pećima na pelete.
Danas su peći (za centralno/parno grejanje) na pelete toliko automatizovane da se mogu porediti sa pećima na tečna goriva, a stepen iskorišćavanja energenta se kreće oko 90-95%. Stepen iskorištenja energenta ovde znači, da će od 100 kg mase peleta ostati manje od 0,5 kg mase pepela i čađi.