Pređi na sadržaj

Petrovski krst (vrh)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Petrovski krst (vrh) nalazi se na planini Čepan na 1.206 m nadmorske visine. Sama planina nalazi se u zapadnoj Bugarskoj, u blizini granice sa Srbijom. Čepan se nalazi južno od gradova Godeč i Dragoman, a u njegovom podnožju je Dragomansko blato. Čepan je deo zapadne Stare planine.

Petrovski krst je poznat kao „Veliki Čepan“ i pored njega se nalazi još jedan vrh, „Mali Čepan“. Na samom vrhu su ostaci tračkog svetilišta koje je bilo posvećeno tračkom bogu sunca Sabaziju. Na kamenom oltaru uklesane su dve činije, na kojima se veruje da su prinošeni darovi i žrtve. Svetilište je u drugom veku pre nove ere izgradilo tračko pleme meldi, pod vođstvom vojnika po imenu Aurelije Mestrijan.

U srednjem veku na Petrovskom krstu postojao je pravoslavni manastir Sv. Konstantina i Jelene. Vidljivi su ostaci ruševine i deo isklesanog krsta. Ovde se nalazi Dragomanski manastir.

U njegovoj blizini prolazi rimski put Via militaris.

Legenda[uredi | uredi izvor]

Tokom 1842. turski banditi su kidnapovali zemljoposednika Petra iz Dragomana. Cilj otmice bio je da se izmami otkup i oni su ga doveli do vrha da bi ga zastrašili. Kada su odgore videli da se meštani spremaju za borbu, oni su ga ubili i pobegli, ali nisu uspeli da se spasu. Pošto je Petar bio cenjen među seljanima, oni su vrh nazvali po njemu i na tom mestu podigli krst.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Legenda o Petrovskom krstu”. Arhivirano iz originala 05. 10. 2015. g. Pristupljeno 03. 10. 2015.