Пиловача
| Pilovača | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | P. repanda
|
| Binomno ime | |
| Peziza repanda Pers. (1808)
| |
Pilovača je vrsta jestive gljive koja je rasprostranjena na goloj zemlji u bjelogoričnim šumama.
Apotecij[uredi | uredi izvor]
Obično poprečno čim se razvije i raširi, većinom u mladosti u obliku šoljice, no ubrzo se iskrivljuje, valovito nabire, a srednji dio joj se uzdiže. Dosta duboka posuda. Većinom bez stručka, ali bazalni micelij, snježno bjel, gradi jednu pletenicu od inkorporiranog stranog materijala, te bude stručkoliko visok.[1]
Himenij[uredi | uredi izvor]
Fino pustenast, gotovo gladak no mjestimično mjehurasto-bubuljičasto neravan, većinom boje lješnjaka no i svjetliji.
Eksipolium[uredi | uredi izvor]
Paperjast provodnjen istobojan , a suh i bjel.
Meso[uredi | uredi izvor]
Meso za pločarice vrlo dbelo, sočno nije lako lomljivo i drobljivo. Boje meda. Miris podsjeća na svježe drvo. Ukus blag.
Stanište i rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Na goloj zemlji u bjelogoričnim šumama, no mnogo češće, i tada su primjerci bujniji, na polutruloj piljevini ili iveriju i oko njih, na mjestima gdje se obavljaju šumski radovi. Raste pojedinačno.
Jestivost[uredi | uredi izvor]
Ugodno jestiva gljiva, izdašna, ne samo krupna, nego i debel. Pirja se u vlastitom soku, dok se sok ne zgusne. Dobra je i pržena na maslacu.
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
