Požunski mir
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/18/Primate%27s_Palace_Bratislava.jpg/220px-Primate%27s_Palace_Bratislava.jpg)
Požunski mir (nem. Preßburger Frieden, fr. Traité de Presbourg), takođe poznat i kao Bratislavski mir ili mir u Presburgu potpisan je 26. decembra 1805. godine u Požunu (današnja Bratislava) između Francuske i Austrije. Potpisivanjem Požunskog mira završen je Rat treće koalicije između Francuske i Austrije. Odredbe Požunskog mirovnog sporazuma sprovedene su tokom 1806. godine.[1]
Mir[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/1807KingdomItaly.jpg/220px-1807KingdomItaly.jpg)
Požunski mir je direktna posledica austrijskog gubitka kod Austerlica i Ulma. Austrija je morala u roku od 6 nedelja ustupiti napoleonskoj Kraljevini Italiji primorske oblasti: Veneciju, Istru i Dalmaciju sa Bokom kotorskom (svi posedi koje je stekla Kampoformijskim mirom iz 1797. godine). Bavarskoj je predala Tirol i Forarlberg, a austrijski posedi u Švapskoj pripali su Bavarskoj, Virtembergu i Badenu; od Bavarske je dobila pokrajinu Salcburg.
Požunskim mirom Austrija je sasvim potisnuta iz Italije, a u Nemačkoj je sačuvala samo carsku titulu.
Požunski mir je imao značajne posledice pod Srbe u Dalmaciji, koji su nakon uspostavljanja nove francuske vlasti konačno uspeli da dobiju svoju pravoslavnu Dalmatinsku eparhiju.[2]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Tejlor 2001.
- ^ Milutinović 1981, str. 277-307.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bakotić, Lujo (1939). Srbi u Dalmaciji od pada Mletačke republike do ujedinjenja. Beograd: Geca Kon.
- Tejlor, Alen (2001). Habzburška monarhija 1809-1918: Istorija Austrijske carevine i Austrougarske. Beograd: Clio.
- Milutinović, Kosta (1981). „Srbi u Dalmaciji 1797-1878”. Istorija srpskog naroda. 5 (2). Beograd: Srpska književna zadruga. str. 277—307.