Pređi na sadržaj

Pokrajinska biblioteka Istre

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pokrajinska biblioteka Istre
Biblioteca Provinciale dell’Istria
Osnivanje1930.
 Kraljevina Italija
LokacijaPula
 Kraljevina Italija
Vrstabiblioteka
Broj predmeta41.096 tomova knjiga (1937)
DirektorCamillo De Franceschi, istoričar

Pokrajinska biblioteka Istre (ital. Biblioteca Provinciale dell’Istria, hr. Pokrajinska knjižnica Istre) osnovana je 1930. godine u Puli, spajanjem fondova tri biblioteke: Pokrajinske biblioteke Istre iz Poreča, Opštinske biblioteke i Istarskog društvo za arheologiju i domovinsku istoriju iz Pule.[1][2][3]

Po svojoj suštini ona je bila biblioteka opšteobrazovnog karaktera, s naglaskom na istorijske nauke, posebno na istoriju Istre. Većina raritetnih knjiga koje su do danas sačuvane u Puli potiču iz ove biblioteke.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pokrajinska biblioteka Istre nastala je 1930. godine u Puli, kada su vlasnici biblioteke formirali konzorcijum, čiji je začetnik i osnivač je bio italijanski političar Frančesko Salata (Francesco Salata 1876–1944.), a prvi upravnik istoričar Camillo De Franceschi (1868–1953).[4]

Pokrajinska biblioteka Istre nastala je objedinjava sledeća tri fonda:

Pokrajinska biblioteke Istre iz Poreča[uredi | uredi izvor]

Fond Pokrajinske biblioteke Istre iz Poreča (ital. Biblioteca Provinciale dell’Istria), osnovana je 1861. godine u Poreču, u okviru Pokrajinskog komiteta Istre (ital. Giunta Provinciale dell'Istria), donacijama nekoliko imućnijih porodica iz Istre, među kojima su bile od posebnog značaja donacije porodice Kandler (rukopisi arheologa i konzervatora Pjetra Kandlera (1805—1872)) i donacije rukopisa Karla Kombija (1827—1874) i Tomasa Lucijanija (1818—1894). U1930. godine fond ove biblioteka imao je 19.295 tomova knjiga i periodike, uglavnom istorijskog i pravnog karaktera.

Biblioteka je obnovljena 1907. godine, a 1922. preseljena je u Pulu, zajedno sa kancelarijama pokrajinskih vlasti. Do 1929. godine biblioteka u Puli bila je smeštena u zgradi nekadašnjeg austrougarskog pomorske kasine (danas Dom hrvatskih branitelja), gde je i ostala sve do uključivanja u novu biblioteku 1930. godine. U tom periodu Biblioteka se pominje i pod nazivom Biblioteka Pokrajinskog odbora Istre (Biblioteca della Giunta Provinciale dell`Istria). Biblioteka je bila otvoren za sve korisnike iz Pule, kojih je 1929. bilo 2.125.[4]


Od preseljenja u Pulu, gde je uključena u novoosnovanu Pokrajinsku biblioteku Istre, do 1931. godine za ovu biblioteku je nabavljeno 2.521 dela. Pri kupovini knjiga akcenat je bio na temama iz lokalne istorije,

...što je 1937. godine jedan italijanski političar, podsećajući se na početke rada ove biblioteke, ovo obijasnio političko-pragmatičnom potrebom da potkrepi naš nacionalni zakon (nostro diritto nazionale) o političkom upravljanju Istrom.[5][6]

Takav stav pokazuje da su osnivači ove biblioteke - politički predstavnici talijanskog naroda u Istri - jednu od njenih svrha videli u potvrđivanju opravdanosti svojih nacionalno-političkih zahteva nasuprot sličnim zahtevima hrvatskog i slovenskog stanovništva.[4]

Biblioteka je 1926. godine imala 8.500 naslova, a kada se 1930. pridružila novoj istoimenoj biblioteci u Puli, imala je 19.295 tomova (8.500 naslova) knjiga i periodike, uglavnom istorijskog i pravnog karaktera. Publikacije su uglavnom bile na italijanskom, a nabavljeno je samo desetak radova na hrvatskom jeziku.[4]

Od danas sačuvane građe u Univerzitetskoj biblioteci u Puli, značajna dela - uglavnom istorijskog sadržaja - tematski su vezana za Istru, kao i enciklopedije i leksikoni (oko 120 tomova enciklopedija i oko 60 tomova leksikona) i stare knjige (3 inkunabule i stotinu knjiga iz 16. .i 17. veka), među kojima i veliki broj knjiga autora poreklom iz Istre. Među ovim knjigama posebno se izdvajaju: 27 dela zvana Flacijana - dela Matije Flačića Ilirika (Mathias Flacius Illyricus, 1520.-1575.), rođenog u Labinu, na primer delo Ključ Svetog Pisma (Clavis Scripturae sacrae), Bazel 1580.-1581. Ovi rariteti su danas deo Zbirke starih i retkih knjiga i rukopisa.[7]

Opštinska biblioteka Pule[uredi | uredi izvor]

Zgrada arheološkog muzeja u Puli u kojoj je osnovana Opštinska biblioteka Pule

Osnivanju Opštinske biblioteke u Puli prethodilo je 1902. godine osnivanje Gradskog muzeja un Puli (Museo Civico della Città di Pola), u čijoj se zgradi 1. januara 1903. godine otvorena Gradska biblioteka (ital. Biblioteca Comunale di Pol).

Fond Opštinske biblioteke Pule (ital. Biblioteca Comunale di Pol), osnovan je poklonima nekoliko imućnih pulskih porodica. U početku pretežno su fond knjiga činila dela iz oblasti beletristike. Nakon što (do 1929) spojen sa Opštinskim arheološkim muzejom (Museo archeologico comunale), ubrzo je obogaćen delima iz oblasti arheologije.

Iako je to bila javna biblioteka koju je finansirala opština Pula, knjige na hrvatskom jeziku nisu nabavljane, pa je deo hrvatskih građana nije posećivao (već su osnovali hrvatsku biblioteku 1907., koju su fašisti 1920. godine spalili) .

Prvi bibliotekar bio je G. E. Pons, a 1929. - neposredno pre spajanja sa Pokrajinsko bibliotekom Istre u Puli - direktor je bio S. Mitis. U njemu je bio zaposlen samo jedan bibliotekar. Biblioteka je 1905. godine imala je 6.011 članova.[7]

Pred uključena u Pokrajinsku biblioteku Istre 1929. godine, a nakon izdvajanja duplikata, njen fond sastojao se od 6.997 naslova knjiga i periodike u 10.233 tomova.

U početku je biblioteka sadržala pretežno beletristiku. Međutim, kada je ujedinjen sa Gradskim muzejom Pule, u njemu su neprekidno nabavljana dela iz istorije i arheologije. Imajući u vidu lokalnu sredinu, pre svega postojanje Arsenala i brodogradilišta, 1902. godine biblioteka je nabavila i najnovije radove iz oblasti tehnike.[7][4]

Nakon Prvog svetskog rata biblioteka je bila zatvorena gotovo sve vreme, osim povremenih prekida, a 1930. godine uključena je u sastav Pokrajinsku biblioteku Istre. Većina njene zbirke (oko 6.000 naslova) danas je sačuvana u Univerzitetskoj biblioteci u Puli.[4]

U vreme kada je bila uključena u Provincijsku biblioteku Istre u Puli, Biblioteka je imala u svom fondu 10.233 tomova knjiga. Među sačuvanim retkostima iz ove kolekcije izdvajaju se:[4]

  • Belinovo delo Opis Venecijanskog zaliva (Description du golfe de Venise Paris 1771.), sa opisom i crtežima luke Pula i drugih luka na Jadranu
  • Devet tomova sabranih dela Kopranina G. R. Carlia iz 1784. godine
  • 4 toma Kopranina G. R. Carlia Italijanske starine (Antichità italiche; Milano 1791.).
  • Vredne ilustracije drevnih spomenika u Puli koje sadrži delo engleskog arhitekteT. Allason-a pod nazivom Picturesque Views of the Antiquities of Pola in Istria (London 1819.)
  • Knjiga Barbanskog kanona P. Stankovicha Del anfiteatro di Pola (Venacija 1822.).
  • Oko 100 sačuvanih knjiga štampanih na području današnje Hrvatske (pretežno na prostoru Dalmacije).

Među najstarije knjiga u ovoj zbirci spadaju ove izdate u 16. i 17. veku:[7]

  • Italijanski prevod Ciceronovog dela Opere di Marco Tullio Cicerone (Venecija 1539), je najstarija sačuvana knjiga u biblioteci,
  • F. Sansovino: Historia universale dell'origine et imperio de Turchi (Venecija 1568.)
  • Cassiodoro Cassiodori opera (Pariz 1588).
  • Orationi militari raccolte per Remigio Fiorentino, da tutti gli historici greci e latini, antichi e moderni. Con gli argomenti che dechiarano l'occasioni, per le quali elle furono fatte. Con gli effetti, che elle fecero ne gli animi di coloro, che l'ascoltarono: dove sommariamente si toccano le historie de tutti i tempi. Con l'aggiunta de molti historici, e orationi. Vineggia (Venecija) 1585. (Vojni govori; najstarija knjiga iz sačuvanog pulskog dela Pomorske biblioteke)
  • Adriani, Giovanni Batista. Istoria de'suoi tempi: divisa in libri ventidue. Di nuovo mandata in luce. Venezia 1587. (Naslov dela; Istorija svoga vremena)
  • Busca, Gabriele. L'archittetura militare. Nella quale si contenzza ad ogni professore, e seguace della guerra tanto di grande, quanto di basso titolo. Del modo di fotificaticare luochi deboli, cinger cittadi, fabricare fortezze, cosi al minte, come alla piendura, e della marina, a difenderle da qualsivoglia batteria etc. Milano 1619. (Naslov dela: Dela o vojnim utvrđenjima)
  • Rohan, Henri II duc de. Mémoires de duc de Rohan, sur les choses adventues en France depuis la mort de Henry le Grand jusqu ŕ la paix faite avec les reformez au mois de Juin 1629. 1646.
  • Schott, Caspar. Cursus mathematicus sive absoluta omnium mathematicerum disciplinarum encyclopedia in libros XXVII digesta. Bambergae 1677. (Naslov dela: Tečaj matematike)
  • Calligrafia oratoria linguae grecae ad proprietatem, elegatiam et copiam sermonis parandam utilissima. Patavii 1692.
  • Gallicius, Josephus. Geometria militaris in qua linearum, planorum ac solidorum quantitates in operibus militaribus existentes considerantur. Omniaque geimetricis demonstartionibus, et ratiocinio triangolarum petractantur. Monachii (München) 1676. (Naslov dela; Vojna geometrija)
  • Grienbergeri, Christophori. Catalogus veters affixarum longitudines ac latitudines conferens... Romae 1612.
  • Gualdo, Galeazzo. Historia delle guerre di Ferdinando II e Ferdinando III imperatori e, del re Filippo IV di Spagna, contro Gustavo Adolfo re di Svetia e Luigi XIII re di Francia sucesse dall'anno 1630, sino all'anno 1640. Bologna 1641. (Naslov dela: Iz istorije ratovanja)

Biblioteka Istarskog društvo za arheologiju i istoriju domovine u Puli[uredi | uredi izvor]

Fond Istarskog društvo za arheologiju i domovinsku istoriju (ital.Società istriana di archeologia e storia patria). osnovana je 1884. godine u Poreču. Uglavnom je posedovala istorijska dela. Kada je bila uključena u pulsku biblioteku, ital. Biblioteca Provinciale dell’Istria imala je 3.277 tomova, uglavnom naučnih časopisa, koji pretežno zamenom za časopise koje je posedovalo ovo društvo.

Fond biblioteke[uredi | uredi izvor]

Fond knjiga ove biblioteke je neprekidno povećavan kupovinom, poklonima i razmenom, tako da je nakon sedam godina rada, 1937. godine Biblioteka imala 41.096 tomova knjiga. Knjige su bile pretežno na italijanskom, manjim delom i na latinskom jeziku, a oko 4.000 tomova i knjiga na nemačkom i na drugim jezicima, mahom onih preuzetih iz biblioteke Mornaričke kasine (ital. Marine-Kasino – Bibliothek). Na hrvatskom jeziku bilo je samo desetak knjiga, jer se najveći broj stanovnika Pule školovao u Italiji, i koristio je pretežno knjige na italijanskom i latinskom jeziku.

U sačuvanom fondu ove biblioteke oko 90% publikacija je na italijanskom jeziku. Najzastupljeniji su humanističke i društvene nauke (posebno istorija i politika), dela iz oblasti uprave i prava i beletristika. Na nemačkom postoji oko 3.000 tomova, a manji deo je na engleskom i francuskom jeziku. Većina beletristike na stranim jezicima (osim italijanskog) preuzeta je iz biblioteke Mornarnaičke kasine.

U biblioteci je sačuvan katalog autora i katalog stručnih predmeta (oba na listićima).

Biblioteka nakon kapitulacije Italije[uredi | uredi izvor]

Godine 1943., kada je biblioteka prestala sa radom, nakon kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu, u svom fondu imala je oko 18.000 naslova knjiga i časopisa, znatno manje nego 1937. godine, jer je počev od 1943. godine pa sve do 1947. godine deo fonda biblioteke odnesen je u Italiju.

Kada je u Puli nakon Drugog svetskog rata osnovana Naučna biblioteka dekretom Opštine Pula 1949. godine (u vreme otvaranja svih sličnih institucija u Hrvatskoj), ona je preuzela fond Pokrajinske biblioteke Istre (ital. Biblioteca Provinciale dell’ Istria), koja je posedovala jako malo knjiga na hrvatskom jeziku, pa je novoosnovana biblioteka krenula da radi sa samo desetak knjiga na hrvatskom jeziku. Kako je ova institucija započela rad od nule, početni fond od 3.600 knjiga dobila je od drugih biblioteka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dobrić, Bruno, Biblioteca Provinciale dell`Istria u Puli, u: Vijesti Društva bibliotekara Istre. Pula: Društvo bibliotekara Istre, 1989., br. 9, str. 1-12.
  2. ^ Dobrić, Bruno, Kultura čitanja i nacionalni pokreti: čitalačka društva i knjižnice u Puli u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća, Pula : C.A.S.H., 2003.
  3. ^ Dobrić, Bruno,Vodič Sveučilišne knjižnice u Puli. Pula: Društvo bibliotekara Istre, 2007.
  4. ^ a b v g d đ e Dobrić, Bruno,. „Pokrajinska knjižnica Istre (Biblioteca Provinciale dell`Istria)”. library.foi.hr. Pristupljeno 2021-04-13. 
  5. ^ Iz govora dr. Nicole Scampicchia na 12. sjednici Pokrajinskog rektorata Istre održane 23. 2. 1937.
  6. ^ Izvod iz zapisnika; Arhiv Sveučilišne knjižnice, Biblioteca Provinciale, 1937. g.
  7. ^ a b v g „Rariteti Mornaričke knjižnice”. www.escape.hr. Arhivirano iz originala 10. 04. 2021. g. Pristupljeno 2021-04-10. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]