Poljske oblasti koje je pripojio Nemački Rajh

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okupirana Poljska 1939.
Mapa nacističke Nemačke koja pokazuje administrativnu podelu, Gaue i Reichsgaue su pripojena područja 1944.

Nakon invazije na Poljsku na početku Drugog svetskog rata, skoro četvrtina celokupne teritorije Druge Poljske Republike je anektirana od strane nacističke Nemačke i stavljena direktno pod nemačku civilnu upravu. Ostatak Poljske koju su okupirali nacisti preimenovan je u opštinski okrug.[1] Aneksija je bila deo „četvrte podele Poljske“ od strane nacističke Nemačke i Sovjetskog Saveza, opisane mesecima pre invazije, u Sporazumu Ribentrop—Molotov.[2]

Neke manje teritorije su direktno uključene u postojeće Istočnu Prusku i Šlesku, dok je najveći deo zemlje korišćen za stvaranje novih Reichsgaue Dancig-Zapadna Pruska i Varteland. Rajhsgau Varteland je sadržao površinski najveću anektiranu teritoriju.[3]

Zvanični termin koji su nacističke vlasti koristile za ove oblasti bio je „inkorporirane istočne teritorije“ (nem. Eingegliederte Ostgebiete).[4] Planirali su potpunu germanizaciju anektiranih teritorija, smatrajući ih delom svog lebensrauma.[5] Lokalno jevrejsko stanovništvo bilo je prisiljeno da živi u getoima, i postepeno je deportovano u koncentracione logore i logore smrti, od kojih se najzloglasniji, Aušvic, nalazio u aneksiranoj Istočnoj Gornjoj Šleziji. Lokalno poljsko stanovništvo trebalo je postepeno porobljavati, istrebljivati i na kraju zameniti nemačkim naseljenicima. Poljska elita je posebno postala predmet masovnih ubistava,[6] a procenjuje se da je oko 780.000 Poljaka bilo proterano i poslato na prisilni rad. Preostalo poljsko stanovništvo bilo je strogo odvojeno od nemačkog stanovništva i podložno raznim represivnim merama. To je uključivalo prisilni rad i njihovo isključenje iz svih političkih i mnogih kulturnih aspekata društva. Istovremeno, lokalnoj nemačkoj manjini dato je nekoliko privilegija, a broj Nemaca se stalno povećavao naseljavanjem Nemaca, uključujući i one raseljene kroz razmenu stanovništva nemačkih nacista i Sovjeta.[7]

Nakon Vislo-oderske ofanzive početkom 1945. godine, Sovjetski Savez je preuzeo kontrolu nad ovim teritorijama. Etničko nemačko stanovništvo je ili pobeglo ispred Crvene armije ili je kasnije proterano, a teritorije su postale deo Narodne Republike Poljske.

Istorijska pozadina[uredi | uredi izvor]

Već u jesen 1933. Adolf Hitler je otkrio svojim najbližim saradnicima svoje namere da pripoji zapadnu Poljsku planiranoj Velikoj Nemačkoj.[8] U oktobru 1939., mesec dana nakon invazije na Poljsku, nacistička Nemačka je anektirala površinu od 92,500 km2 (35,714 sq mi)[2] (23,7%[2] predratne Poljske) sa populacijom od oko 10.000.000 ljudi (30% [2] predratne Poljske).[9][10] Ostatak poljske teritorije je ili pripojen Sovjetskom Savezu (201.000 km 2[2] ili 51,6%[2] predratne Poljske prema sporazumu Ribentrop-Molotov) ili pretvorena u okupacionu zonu Generalne vlade koju kontroliše Nemačka (95.500 km²[2] ili 24,5%[2] predratne Poljske). Mali deo predratne Poljske (700 km 2[2]) pripojena je Slovačkoj.

Od 1935. godine, nacistička Nemačka je podeljena na pokrajine (Gaue) koje su zamenile bivše nemačke države i pruske provincije. Od anektiranih teritorija, neke su bile pripojene već postojećim Gaue Istočna Pruska i Šleska (kasnije Gornja Šleska), dok su od drugih konstituisane nove Rajhsgaue Dancig-Zapadna Pruska i Varteland. Varteland je bio jedini gau koji je konstituisan isključivo od anektirane teritorije,[3] Dancig-Zapadna Pruska je obuhvatala i bivše nemačke oblasti i bivši Slobodni grad Dancig.

Aneksijom je prekršeno međunarodno pravo (posebno Haška konvencija IV 1907).[11][12] Zvaničnici nacističke Nemačke razgovarali su o konvenciji i pokušali da je zaobiđu objavom rata protiv Poljske pre aneksije, što je po njihovom mišljenju dovelo do toga da se konvencija ne primećuje.[12]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Polish Ministry of Foreign Affairs, "German Occupation of Poland" (Washington, D.C.: Dale Street Books, 2014), pp. 12–16.
  2. ^ a b v g d đ e ž z Maly Rocznik Statystyczny (wrzesien 1939 – czerwiec 1941), Ministerstwo Informacji i Documentacji, London 1941, p.5, as cited in Piotr Eberhardt, Political Migrations in Poland, 1939–1948, Warsaw 2006, p.4 „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2011-10-18. g. Pristupljeno 2016-02-08. 
  3. ^ a b Czesław Łuczak (1987). Położenie ludności polskiej w Kraju Warty 1939–1945. Dokumenty niemieckie. Poznań: Wydawn. Poznańskie. str. V—XIII. ISBN 8321006329. Google Books. 
  4. ^ The Avalon Project: Documents in Law, History, and Diplomacy. Nazi Conspiracy and Aggression Volume 1 Chapter XIII – Germanization and Spoliation. Yale Law School, Lillian Goldman Law Library. Avalon Project : Nazi Conspiracy and Aggression – Volume 1 Chapter XIII – Germanization and Spoliation
  5. ^ "Poles: Victims of the Nazi Era Arhivirano 2013-03-03 na sajtu Wayback Machine"
  6. ^ Richard C. Lukas, Did the Children Cry? Hitler's War against Jewish and Polish Children, 1939–1945. Hippocrene Books, New York, 2001.
  7. ^ Polish Ministry of Foreign Affairs, "German Occupation of Poland" (Washington, D.C.: Dale Street Books, 2014), pp. 16–45.
  8. ^ Majer, Diemut (2003). "Non-Germans" under the Third Reich. The Johns Hopkins University Press. str. 188. 
  9. ^ Nowa Encyklopedia Powszechna PWN Państwowe Wydawnictwo Naukowe Warszawa 2004 page 149 volume 6
  10. ^ Toppe 2008
  11. ^ Hague IV Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. maj 2015) SECTION III MILITARY AUTHORITY OVER THE TERRITORY OF THE HOSTILE STATE (Art. 42. and later)
  12. ^ a b Toppe 2008

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]