Petrlaške pećine

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Petrlaška pećina je sistem od pet pečina koje se nalaza u istočnoj Srbiji, na teritoriji opštine Dimitrovgrad, u ataru sela Peterlaš i Odorovci, u rejonu Zabrđa.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Pećina se nalazi na prostoru jugozapadnog dela Odorovačkog polja, najvećeg kraškog polja istočne i jugoistočne Srbije, na kraškoj zaravni Vidliča, u katastarskoj opštini sela Petrlaš, na udaljenosti od Dimitrovgrada oko 12 kilometra.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prostor na kome se nalaze Petrlaške pećine, dugačak je 7 km, a široko oko 4,5 km. Njega uokviruju niži krečnjački grebeni i planina Vidlič.[1] Pećina poseduje bogat pećinski nakit, ali još nije do kraja istražena, tako da se ne zna njena tačna dužina.

Odrovačko polje na čijim obroncima se nalazi ova pećina nagnuto je u pravcu jugozapada i juga, a njegovim dnom otiče ponornica - Odorovačka reka. Južni deo polja zauzima čitav sistem pećina pod zajedničkim nazivom Petrlaška pećina:

  • Petrlaška pećina sa ponorom (468 m),
  • Tmna dupka (170 m),
  • Dančulica (108 m),
  • Nedeljina dupka (69 m),
  • Odžina dupka (150 m).

Ove pećine obiluju interesantnim formama veoma atraktivnog pećinskog nakita, među kojima preovlađuju stalaktiti, stalagmiti, salivi i bigrene kadice.

Stepen zaštite[uredi | uredi izvor]

Organ nadležan za poslove kulture Skupštine opštine Dimitrovgrad, svojom odlukom br. 02-2065/1 od 19. avgusta 1969. godine stavljilo je pod zaštitu države, kao prirodnu retkosti i prirodni spomenik „Peterlašku pećine“, na osnovu predloga Republičkog zavoda za zaštituprirode od 8. aprila 1969. godine.

Peterleške pećine, kojih ima ukupno pet, sve zajedno su od 1969. godine stavljene pod zaštitu države kao prirodno područje II kategorije, od regionalnog, odnosno velikog značaja. Revizijom iz 2015. godine proglašene su za zaštićeni prostor, koji je proširen na sadašnjih skoro 19 hektara, sa istim režimom zaštite.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dimitrovgrad”. Arhivirano iz originala 03. 01. 2019. g. Pristupljeno 02. 01. 2019. 
  2. ^ Energetski portal

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]