Prostorna organizacija biocenoze
Prostorna organizacija biocenoze predstavlja njenu strukturu tj. prostorni raspored organizama koji ulaze u njen sastav.[1]
Struktura i izgled biocenoze[uredi | uredi izvor]
Struktura biocenoze zavisi od sastava, brojnosti jedinki raznih vrsta i njihovog horizontalnog i vertikalnog rasporeda. Izgled biocenoze zavisi od prostornog rasporeda, vremenske organizacije i sastava zajednice. U svakoj biocenozi različiti organizmi zauzimaju različiti dijelove prostora. Njihova raspoređenost se uočava i kao specifična slojevitost ili spratovnost.
Vertikalni raspored biocenoze[uredi | uredi izvor]
U kopnenim zajednicama, a posebno u šumama, jasno je izražena vertikalna spratovnost. Podjela na spratove ispoljava se prema različitoj visini biljnih vrsta koje grade životnu zajednicu. Tako možemo izdvojiti:
- sprat visokog drveća
- sprat niskog drveća
- sprat visokih žbunova
- sprat niskih žbunova
- sprat visokih zeljastih biljaka
- sprat niskih zeljastih biljaka
- sprat prizemnih biljaka
Za svaki sprat biljaka karakterističan je živi svijet koji ga naseljava. Izgled životne zajednice je određen vrstom koja preovladava, što znači da u hrastovoj šumi ima najviše hrasta, a ostale vrste su zastupljene u manjem broju.
Horizontalni raspored biocenoze[uredi | uredi izvor]
Horizontalni raspored biocenoze je promjenljiv, ali neke pravilnosti uvijek postoje. Povećanjem geografske širine i nadmorske visine se mijenjaju životni uslovi, a samim tim i raspored vrsta na tom području.