Rab-Kacenštajn RK-2

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rab-Kacenštajn RK-2

Avion Rab-Kacenštajn RK-2
Avion Rab-Kacenštajn RK-2

Opšti podaci
Namena školski
Posada 1
Broj putnika 1
Poreklo Nacistička Nemačka
Proizvođač Raab-Katzenstein-Flugzeugwerken)
Probni let 1927.
Uveden u upotrebu 1927.
Status neaktivan
Prvi operater privatni korisnici
Dimenzije
Dužina 7,89 m
Visina 2,70 m
Raspon krila 10,90 m
Površina krila 26,80 m²
Masa
Prazan 570 kg
Normalna poletna 840 kg
Pogon
Broj motora 1
Fizičke osobine
Klipnoelisni motor 1 h Siemens Halske Sh 11 / Sh 12
Snaga KEM-a 1 x 75 / 80 kW
Snaga KEM-a u ks 1 x 100 / 110 ks
Performanse
Maks. brzina na Hopt. 130 km/h
Dolet 560 km
Plafon leta 3.200 m
Brzina penjanja 78 m/min
Portal Vazduhoplovstvo

Rab-Kacenštajn RK-2 (pelikan) (nem. Raab-Katzenstein RKl.2 Pelican) je nemački jednomotorni, dvosedi, dvokrilni avion, koji se koristio kao školski avion, između dva svetska rata.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Crtež aviona Rab-Kacenštajn RK-2a sa Siemens Halske motorom u tri projekcije
Izgled aviona Rab-Kacenštajn RK-2b sa ADS Cirrus II motorom iz 1931. god

Avion su projektovala dva inženjera inž. Paul J. Hal i inž. Erih fon Knupfer. Dana 10. avgusta 1926. godine avion Rab-Kacenštajn RK.2 je napravio prvi probni let. Za upravljačem aviona je bio pilot A. Rab (Antonius Raab) suvlasnik firme Rab-Kacenštajn. "Pelikan" (RK.2) je za razliku od svog prethodnika "laste" (Kl.1) imao veće dimenzije inače po konstruktivnim rešenjima može se slobodno reći da su to isti avioni. Napravljene su tri verzije ovog aviona koje se međusobno veoma malo razlikuju uglavnom zbog različitih motora koji su u njih ugrađivani.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Avion je bio dvokrilac sa jednim motorom, drvenom dvokrakom elisom, sa dva člana posade. Avion je bio najčešće opremljen vazduhom hlađenim radijalnim motorom Siemens Halske Sh 11 snage 100 KS. Noseća konstrukcija trupa aviona je bila potpuno napravljena od autogeno zavarenih čeličnih cevi a oplata od impregniranog platna. Poprečni presek trupa je bio pravougaoni. Noseća konstrukcija krila je od drveta sa dve ramenjače obložen platnom. Krilca za upravljanje avionom su se nalazila i na gornjim i donjim krilima. Krilca za upravljanje su bila međusobno povezana krutom polugom. Krila su između sebe bila povezana sa jednim parom metalnih upornica u oblku ćiriličnog slova I. Oba krila su imala oblik jednakokrakog trapeza sa polukružnim završetkom, stim što je gornje krilo imalo veći razmah i bilo je pomereno prema kljunu aviona u odnosu na donje. Na krajevima ispod donjeg krila nalazile su se "sanke" koje su onemogućavale oštećenja donjeg krila pri nepravilnom sletanju. Stajni trap je bio fiksan potpuno napravljen od metalnih profila sa točkovima velikog prečnika i visoko pritisnim gumama. Ispod repa se nalazila elastična drvena drljača.

Varijante aviona Rab-Kacenštajn RK.2[uredi | uredi izvor]

  • RK 2a - Osnovni model sa radijalnim motorom Siemens Halske Sh 11 / Sh 12 snage 100 / 110 KS.
  • RK 2b - Verzija osnovnog modela sa linijskim motorom ADS Cirrus II snage 85 KS.
  • RK 2c - Verzija osnovnog modela sa motorom Siemens Halske Sh 12 i smanjenom dužinom trupa.

Zemlje koje su koristile avion Rab-Kacenštajn RK.2[uredi | uredi izvor]

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Ovi avioni su se prodavali privatnim licima i Aero klubovima za početnu obuku pilota. Kineskoj vojsci je prodato 16 ovih aviona koji su služili za obuku vojnih pilota i izviđanje.

Avion Rab-Kacenštajn RK.2 u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Oktobra meseca 1929. godine nemačka fabrika aviona Rab-Kacenštajn (skraćeno Ra-Ka) je organizovala promotivnu posetu svojih aviona Kraljevini Jugoslaviji. U ekipi su bila 4 aviona a predvodio ih je A. Rab suvlasnik firme Ra-Ka. Od ova četiri aviona tri su bila proizvod firma Ra-Ka, Kl.1 Švalbe (lasta), RK.2 Pelikan, i RK.9a Grasmike a četvrti avion je bio Ditrih lični avion gospodina A. Raba.

Mariborska fabrika "Zlatorog" je u novembru mesecu 1929. godine kupila avion RK.2 Pelikan fabričke ekipe nemačkih registracionih oznaka D-1131, koji je izbrisan iz nemačkog registra januara 1930. godine. Pošto fabrika "Zlatorog" nije platila carinu za ovaj avion on je zaplenjen i juna meseca 1930. godine prodat Aero Klubu.

Aeroklub Kraljevine Jugoslavije kupio je ovaj sportski avion dvosed, dvokrilac mešovite konstrukcije tipa Rab-Kacenštajn RK.2a sa motorom Siemens Halske Sh 11 snage 100 KS. Aeroklub je nabavio ovaj avion za obuku pilota. Avion je bio dodeljen Ljubljanskom oblasnom odboru Aero kluba u Ljubljani i baziran je bio na aerodromu u Ljubljani.

Po dolasku u Jugoslaviju avion je 26. avgusta 1931. godine registrovan domaćim oznakama UN-PAF, da bi na kraju 1933. godine pri preregistraciji dobio oznaku YU-PAF. Avion je uništen u nesreći kod Vrginmosta 8. avgusta 1938. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije. 2. Beograd. ISBN 978-86-901623-4-5. 
  • O. Petrović; Civilni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije 1925 do 1941, Let 1. Beograd, 2004.
  • Stützer, Helmut; Die Deutschen Militärflugzeuge 1919-1934, Verlag E.S.Mittler & Sohn, Herford. 1994. ISBN 978-3-89350-693-4.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]