Razgovor:Brod (Republika Srpska)/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Ovaj grad se zove Bosanski brod. Neki ga zovu Srpski Brod. Nekada se pod nazivom Brod podrazumevao Slavonski Brod zajedno sa Bosanskim Brodom. Siguran sam da ovaj naziv članka nije ispravan. --Pokrajac|razgovor 23:21, 10. avgust 2005 (CEST)

Na šablonu je pisalo Brod i, s obzirom da se ne razumem u te stvari, samo sam stavio sufiks (grad). Ispravi kako misliš da treba, ali ispravi i u članku Brod (višeznačna odrednica) i u Šablon:Administrativna podela Bosne i Hercegovine. --Dungo ☼ (r) 23:32, 10. avgust 2005 (CEST)

Koliko sam ja upućen grad se zvao Bosanski Brod do 1992. godine, Srpski Brod do pre godinu dana, a onda je odlukom Pedija Ešdauna ime grada promenjeno u Brod. Vandal B 08:10, 11. avgust 2005 (CEST)

Grad se zvanično zove samo Brod (nije više ni Bosanski ni Srpski)

Videti spisak naziva opština/gradova RS ovde: [1]. --64.46.5.62 06:02, 13. oktobar 2006. (CEST)

Sa drugog clanka

Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Save. Grad je 1981. brojao oko 12.506, a općina blizu 32.200 stanovnika. Prema popisu iz 1991. godine u samom Brodu živjelo je 14.098 stanovnika

Rijeka Sava se ranije zvala Savus, prema grčkom nazivu Saovios. Nakon što je Panonsko more presahlo, formirano je korito rijeke Save. Sve do Karlovačkog mira 1699. godine Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Nakon toga postala je granicom između Habsburškog i Osmanskog carstva.

Historija naselja na području današnjeg Bosanskog Broda datira iz bronzanog doba prethistorije oko 1600. godine stare ere. Na mjestu na kojem se danas nalazi jedan dio postrojenja Rafinerije nafte „Bosanski Brod”, pod zemljom se mogu naći ostaci relativno velikog naselja iz prethistorije. To mjesto je narod nazivao Pekaruša. Rimljani su također ostavili tragove svog prisustva na tom području. Na mjestu današnjeg Broda postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonia. Marsonia nije bila samo civilno i trgovačko naselje nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije nalazila se na mjestu današnjeg slavonskobrodske tvrđave, a dio naselja je bio i na desnoj strani.

Prvo pisano spominjanje Broda datira iz 365. godine nove ere. Po redu starosti, u okolini Bosanskog Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće koji se u izvještaju Marijana Maravica spominju 1648. godine. Sam Bosanski Brod se prvi put spominje u pisanom dokumentu kao Turski Brod 1691. godine.

Te godine je naime Austrijska vojska zauzela Slavonski Brod tako da je to bio povod podizanju tvrđave i naselja na desnoj obali. Nakon što je tvrđava bila sagrađena bila je ubrzo potom razorena i nije više nikad poslije toga obnovljena. Poslije rata vođenog na tim prostorima, mirom u Požarevcu 1718. godine uspostavljena je granica. Brod je pripao Austro-Ugarskoj monarhiji.

Jedinstveni Brod je 1739. godine podijeljen u dvije administracije (bosansku i slavonsku). 1739. godine rijeka Sava postaje granicom između Bosanskog pašaluka i Austrije. Oko 1850. godine u Bosanskom Brodu bilo je već 700 stanovnika. Neke od starih brodskih porodica su Sokolovići, Milusići, Kostići, Hadžizulfići, Hadžisejdići, Mujkanovići, Hodžići, Hadžiagići.

Bosanski Brod je doživio značajan napredak u prvim godinama 19. stoljeća. Bosanski Brod je bio trgovački centar u to doba. Napoleonovim slomom, Brod se vratio svojoj realnoj svakodnevnici i nije više bio tako važan. U ranu jesen 1878. godine naselje na desnoj obali Save je službeno prozvano Bosanski Brod.

Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada postaje i Bosanski Brod dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Bosanskom Brodu. Prva javna biblioteka u Bosanskom Brodu osnovana je 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Bosanski Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa ostalim pokrajinama.

Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je otvorena 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Afganistanu u pseudomaurskom stilu. Stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Bosanskom Brodu je bila sve do kraja Drugog svjetskog rata, najveći prometni čvor u BiH. Dana 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Bosanskog Broda prema Derventi i Žepču. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Srpska pravoslavna crkva sagrađena je 1894. godine, a džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. stoljeću.

Bosanski Brod je zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Druga interesantna činjenica je da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti auto Ford i to je ujedno bio prvi auto u Bosanskom Brodu. Prvi aeromiting u Bosanskom Brodu je bio 1912. godine. Aeromiting u Brodu je bio priređen samo devet godina nakon što se prvi avion podigao iznad zemlje.

Geografija [izmijeni] Bosanski Brod smješten je na sjeveru Bosne, u Bosanskoj Posavini. Bosanski Brod se nalazi na široko otvorenoj i lako prohodnoj Peripanonskoj niziji. Sjevernu granicu čini rijeka Sava, koja meandrira i često plavi svoju aluvijalnu ravan.

Privreda [izmijeni] Rafinerija nafte „Bosanski Brod” [izmijeni] Rafinerija u Bosanskom Brodu je osnovana 1892. Proces proizvodnje sirove nafte započeo je 1927. Standard oil preuzima proizvodnju sve do Drugog svjetskog rata. Poslije rata rafineriju je nacionalizirala tadašnja vlast. Godišnja proizvodnja je 5.000.000 tona sirove nafte u dvije linije. Obje linije su radile neovisno jedna o drugoj. Rafinerija je imala mogućnost skladištenja kapaciteta od 680.000 cub. metara. Priključena na jadranski naftovod koji se proteže obalom rijeke Save (Sisak-Brod-Beograd) i koji ima priključak za Mađarsku. Transport proizvoda se vrši cestom, prugom i rijekom Savom, te naftovodom Brod-Opatovac (Hrvatska). Mješovita proizvodnja je sadržala benzin, materijale za hemijsku i petrohemijsku industriju, baze uljnih destilata, bitumen i srodni produkti. Tržište se sastojalo od SFRJ i izvoza. Od 1992. godine, početkom ratnih djelovanja, na području općine, rafirenija doživljava ozbiljna oštećenja koja se procjenjuju na 123.000.000$.

Politika [izmijeni] Načelnik općine je Vid Ivanović. Na posljednjim izborima za općinsko vijeće postignuti su sljedeći rezultati, prema broju osvojenih mandata od ukupnih 45:

Srpska Demokratska Stranka (SDS) 17 Hrvatska Demokratska zajednica (HDZ) 13 Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH 5 Socijalistička partija Republike Srpske (SPRS) 4 Hrvatska seljačka stranka (HSS) 3 Srpska radikalna stranka Republike Srpske 3

Obrazovanje [izmijeni] Zanimljivosti [izmijeni] Brodska himna [izmijeni] Nekad u davno doba preko dalekih gora/ prvo je ovamo došla šarena ptica roda/ Dugo je kružila sama iznad ove ravnice/ između Vučijaka i gore Motajice....

Stizali sa svih strana iz svog starog/ kraja, kroz mnoga vremena burna/ do novog zavičaja./ Slušali bajke ljudi nošeni letom ptice/ između Vučijaka i gore Motajice.....

Džinovske rasle šume, bujala barska/ trava, pričali bajke o svijetu/ velika mutna Sava./ Slušali bajke ljudi nošeni letom ptice/ između Vučijka i gore Motajice...

Poznate ličnosti

Duško Trifunović (1993—2006)

Ko ima vremenena, nek dopunjuje.

Tekst je započet na ekavici, pa bi trebalo tako i nastaviti. --Drazetad (razgovor) 12:48, 16. maj 2009. (CEST)

Ime

Citam vesti iz 2005. po kojima je ovom mestu (privremeno) vraceno ime Bosanski Brod. Ovo privremeno je jos uvek na snazi, koliko ja vidim. -- Bojan  Razgovor  18:12, 20. januar 2010. (CET)

Postoji novi zakon od 7. aprila 2009. godine, prema kojem je utvrđeno da ime opštine glasi Brod. Evo ovdje u članu pet. --Željko Todorović (razgovor) 22:55, 21. januar 2010. (CET) s.r.

---

Brod nije grad, nego opština. Gradovi su samo Banjaluka i Istočno Sarajevo, tako da je stari naziv Brod (Republika Srpska) pravilniji naziv, a može i Brod (naselje).--Drazetad (razgovor) 00:03, 24. avgust 2010. (CEST)

Koliko ja znam Branko Radičević je rođen u Slavonskom Brodu.--Drazetad (razgovor) 11:46, 26. avgust 2010. (CEST)

Nikako ne može da stoji sadašnji naslov Brod (grad) jer termin grad je administrativni pojam, a Brod nema taj status. Preimenovati, odnosno vratiti na prvobitnu verziju Brod (Republika Srpska). --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:22, 19. septembar 2013. (CEST)

Kakva je to provala da je riječ GRAD zakonski termin (admin. pojam, statusni), a ne riječ uobičajenog značenja za gradsko naselje? Dakle, po tebi je pravilnije reći u srpskom jeziku da je nešto URBANO, nego da je GRADSKO. To što su zakoni definisali da se neke opštine pretvaraju u gradove ne ukida riječ grad u srpskom jeziku van opštinarenja. Šta ćemo sutra ako zakon kaže za gradove da se drugačije zovu? Dakle, ta riječ se ukida iz srpskog jezika. Kakvi apsurdi se ovdje mogu pročitati. Vratiti članak kako mu je i bio naziv jer govori o Brodu kao gradu (gradskom naselju), a kao admin. jedinica takođe ima svoj članak, kao i sve druge opštine u RS. --Željko Todorović (razgovor) 13:57, 21. septembar 2013. (CEST) s. r.

Eto ja ti kažem i u skladu sa pristojnim ponašanjem prestani da omalovažavaš druge urednike. To što je za tebe nešto „provala” je dokaz tvog stepena pismenosti i očito želje da si uvek u centru pažnju. Termini GRAD i GRADSKO NASELjE su dva različita pojma. Ako ti je potrebno pojašnjenje izvoli raspali u prvu biblioteku i traži „Geografsku enciklopediju anselja Srbije” Srboljuba Stamenkovića ili prostije bilo kakav udžbenik iz predmeta „Geografija naselja” sa PMF-ovog odseka za geografiju pa će ti štošta biti jasnije. To što seoske cure petkom naveče tvrde „kako izlaze u grad” ne znači da je to i ispravan termin koji se koristi u naučnoj literaturi. U protivnom i Donji Žabar je grad, baš kao i ostala slična naselja koja su sedišta opština. Dakle tvoj problem je što se poput mirođije trpaš na sva moguća mesta. Kako nam se ono zove zavod.... hm ah da Urbanistički zavod, gle čuda nije gradski. Termin grad je u stručnoj literaturi isključivo administrativni pojam i ti tu nema šta da određuješ. A govor svog sela možeš da razradiš u nekom antropološkom članku .

I ukoliko još jednom bilo kakav moj zaključak nazoveš „provalom” ili sličnim epitetima svojstvenim isključivo tebi žalit ću se na admin tabli. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:52, 21. septembar 2013. (CEST)

I kad već uzmeš neku od tih knjiga razradi malo i pojam „urbano i urbanizam” pa će ti se i dodatno razjasniti neke stvari ;). Mogu i ja nije problem: urbanim naseljem se smatra svako ono naselje koje zadovoljava određeni minimum kriterija vezanih za infrastrukturu i način društveno-političke organizacije njegovog stanovništva. Cmokić --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:57, 21. septembar 2013. (CEST)

Nema potrebe da vrijeđaš, ni mene ni seljake. Ti ne razlikuješ geografsko naselje od političke (samo)upravne jedinice. Ne mora grad da bude sjedište opštine, to može biti i selo. Opština je ono što zakon kaže da je opština. --Željko Todorović (razgovor) 15:00, 21. septembar 2013. (CEST) s. r.

A jel? Znači sada više nisam u stanju da razlikujem ni najosnovnije pojmove... hm... zanimljivo. Ko te pita za opštinu, nego da ja tebe nešto pitam, po kom kriterijumu je Nova Topola selo, a Laktaši grad? Ili zašto je Žabalj koji je sedište istoimene opštine grad, a recimo Čurug sa više stanovnika selo (pripada istoj opštini)? Mislim, po tvojim kriterijima. Ovo čisto da znam za ubuduće pošto se ti ovde razumeš u sve moguće tematike, od nuklearne fizike do budističke teologije --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:05, 21. septembar 2013. (CEST)

Ovdje ne raspravljamo o sadržaju članka pa da se nadmudrujemo da li je Brod grad ili selo. Ako imaš dokaze da je selo, slobodno unesi. Ovdje je riječ da ti ne razlikuješ riječ grad od zakonskog značenja. A nema potrebe da bilo ko ovdje bude ljubomoran na bilo koga zbog znanja. --Željko Todorović (razgovor) 15:13, 21. septembar 2013. (CEST) s. r.

Nismo ni raspravljali o sadržaju članka. Ja tebe pitam za definiciju reči „grad” van zakonskog značenja. Znači, lepo mi napiši šta je to grad u narodskom govoru. A ovo je kao što ti je možda poznato kao neka enciklopedija i ne koriste se narodni izrazi već službeni nazivi. A Brod je urbano naselje i sedište istoimene opštine, što će reći da za samo naselje u naslovu može stajati sadašnji naziv (da se razlikje od naselja istog imena). I uopšte praksa je da se kod svih naselja koja dele isto ime u zagradu stavlja regija, država, pokrajina u kojoj se nalaze da bi se lakše razlikovala od ostalih. U našoj administraciji na žalost nije precizirano statusno rangiranje naselja, izuzetak je jedino admin-pol. status grada. Ostatak se određuje na osnovu stepena urbanizacije, pa je visoko urbanizovano naselje bez statusa grada varošica, dok selo može biti i ruralnog ali i urbanog karaktera. I ubuduće pre nego što nekog napadneš bez razloga (jer ga lično ne podnosiš) pročitaj malo o čemu se radi, pa onda kreni sa omalovažavanjem --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:24, 21. septembar 2013. (CEST)

To za narodske i seoske nazive i službene sam si izmislio jer imaš problema da komuniciraš sa mnom na normalan način. Ne pada mi na pamet da kao dijete navodim definiciju grada da bi ti rekao da je to seoski, a zatim da administracija!? ipak nije razgraničila šta je to grad. Kao da ona razgraničava. Sve to govori u prilog da ne razlikuješ naselja od (samo)upravnih/administrativnih jedinica. --Željko Todorović (razgovor) 15:34, 21. septembar 2013. (CEST) s. r.

E brate počeo si da se zaplićeš u vlastito klupko koje si odmotao. Šta uvijaš sad i tu glumiš neko bunilo. Nisam te pitao za moju kvalifikaciju i psihološki profil već za objašnjenje zašto je naziv Brod (grad) ispravan, odnosno zašto to grad treba da stoji u naslovu. I pošto je očito da nemaš nikakvo objašnjenje pametnije ti je da ćutiš. Ja razumem da ti gajiš određene emocije prema meni i to je lepo, i da pratiš sve moje izmene, ali brate nije ni mesto a ni vreme za tako nešto. A to kako i koliko ja razlikujem neke od tih termina poodavno su odlučivali ljudi sa popriličnim brojem titula ispred svog imena, tako da pliz. Kad već nisi konstruktivan (ako si ikada i bio) daj bar malo više mašte uključi u diskusije --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:42, 21. septembar 2013. (CEST)

Ti ako misliš da je to selo osporavaj u članku, rekao sam ti. Pa će onda naravno po automatizmu to grad otpasti. Ali ovamo na drugoj strani, ti ne razumiješ šta je grad od nečega što je zakonodavac u zakonu definisao kao grad. I tu je problem zbog čega se ne može na paritetnoj osnovi razgovarati, postoji zabluda. --Željko Todorović (razgovor) 15:47, 21. septembar 2013. (CEST) s. r.

Ma ko spominje selo? O čemu ti čoveče uopšte pričaš? Jel ti uopšte razumeš srpski i šta gore sve piše. Čoveče ti si kao stvoren za političara, ja sam prosto fasciniran. Narodski rečeno, gleda te u oči i mrtav ladan izvrće činjenice. Svašta. Beše ovo besmislena diskusija. Za ubuduće, pre nego što kreneš da mlatiš praznu slamu i ubijaš slobodno vreme navedi prvo konkretan razlog na šta se žališ, pa da pričamo. Jer stvarno ti nepriliče ovakvi zaključci, a brate i sam sebe još više srozavaš u očima ostalih (ako je moguće da padneš niže):

Kakva je to provala da je riječ GRAD zakonski termin (admin. pojam, statusni), a ne riječ uobičajenog značenja za gradsko naselje? Dakle, po tebi je pravilnije reći u srpskom jeziku da je nešto URBANO, nego da je GRADSKO. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:57, 21. septembar 2013. (CEST)

Umjesto neke normalne diskusije ti na kraju svog dijela razgovora izvučeš neku rečenicu. Kao što sam rekao, postoji zabluda u vezi sa različitim značenjima jedne riječi, i ako smo usamljeni pri ovom razgovoru, onda nema napretka. Nismo mi Hrvati da izmišljamo korjenite nazive za urbanizam i tome sl., ali nismo ni Englezi pa da u našem jeziku ne postoje riječi grad, gradsko naselje i selo nego samo urbano i ruralno. --Željko Todorović (razgovor) 16:23, 21. septembar 2013. (CEST) s. r.

Vratiti stari naslov

Nije me bilo neko vrijeme i mislio sam da je već neko ispravio ovdje onu stvar na koju sam ukazivao gore iznad. Bez obzira što neko iznosi odvažne teorije da je zakon o lokalnoj samoupravi unio u srpski jezik riječ grad, treba razumno vratiti članak na staro ime, kao i što su svi ostali članci. --Željko Todorović (razgovor) 11:47, 27. oktobar 2013. (CET) s. r.

Članak se neće vratiti na ime Brod (grad) iz prostog razloga što Brod nije grad. Ako ti se ne sviđa imaš trg pa tamo traži šta te već zanima. Ja sam detaljno objasnio zašto ide ovako, a ti ili već jednom pojasni svoj stav ili prestani da dosađuješ. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 12:50, 27. oktobar 2013. (CET)

Vraćanje naslova Brod (grad)

Neshvatljivo je da već godinu dana stoji ovaj naziv članka koji odudara od svih ostalih na ovom projektu. Naslov jednostavno ne može biti ovakav, ne može stajati ovo (Republika Srpska) već treba da stoji (grad). Poslije godinu dana, čim sam ugledao, naslov me momentalno oprži po očima. I ovakvo stanje je trajalo cijelu jednu godinu samo zato što jedan urednik ne priznaje riječ grad u srpskom jeziku!? Ako taj urednik poslije godine još nije shvatio neke stvari, molim da se uključi još neko kako bi se članak vratio na ispravan naziv da nas dvojica ne pametujemo u šuplje i da članak ne ispašta. --Željko Todorović (razgovor) 19:33, 7. septembar 2014. (CEST) s. r.

Zašto se članak ne bi zvao Brod (Brod)? --Slobodni umjetnik (razgovor) 23:40, 7. septembar 2014. (CEST)

Ne može grad jer nije grad i tačka! U zagradu ide uglavnom administrativni status, a Brod niti je grad niti će to u skorije vreme postati. Ako ima više mesta sa istim imenom onda se stavlja status administrativne jedinice kojoj pripada u zagradu. I tako radimo sa svim člancima o naseljenim mestima. Ne kontam šta tebi sad ovo bode oči? --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:06, 8. septembar 2014. (CEST)

Sve je to netačno, ništa ne stoji. To je samo pojedinačan stav, ništa činjenično. Naselje Brod je grad jer nije selo. To što neko smatra da je zakon o lokalnoj samoupravi unio u srpski jezik riječ grad je njegova privatna stvar, neka to ostavi za sebe ako ga već niko ne može ubijediti u drugačije. Ali kao što rekoh, zbog tih čudnih mišljenja ne treba članak da ispašta. --Željko Todorović (razgovor) 00:15, 8. septembar 2014. (CEST) s. r.

Stvar je u tome da ti kao po običaju želiš da uneseš neku svoju viziju u sam termin. Čuj naselje je grad ako nije selo.... dozvoli da umrem od smeha. Onda je teritorija mesna zajednica ako nije opština. Otkad se na osnovu urbanističkih planova kreiraju naslovi članaka? Ti nikako da razdvojiš urbanističko od administrativnog --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:24, 8. septembar 2014. (CEST)

Selo i grad nisu administrativni pojmovi već vrste naselja. I oni su u horizontali. Mjesne zajednice i opštine (i gradovi u admin. smislu) u vertikali su. Tako da ne znam gdje si našao to poređenje, nigdje veze ne vidim. Naslovi članaka i idu sa navođenjem (vrste, naziva) naselja u zagradi, ne neka admin. teritorija. Je li Puškin (grad) treba preimenovati u Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga)?--Željko Todorović (razgovor) 00:45, 8. septembar 2014. (CEST) s. r.

A znači grad ne mora da ima isto značenje u svakom slučaju. Banjaluka je grad jer je grad, dok je Brod grad pošto nije selo. Zanimljivo. Puškino koje si naveo kao poprilično nesretan primer je zaista grad, odnosno naseljeno mesto sa administrativnim statusom grada još od 1808. godine i deo je aglomeracije Sankt Peterburg (te bi tvojom logikom Puškino bilo mesna zajednica, u najboljem slučaju gradska opština). To što su seoske cure kad bi vikendom izlazile u provod govorile da idu u grad, a po pravilu su išle u varoš (da ne upotrebim turcizam kasaba) i ne znači da su stvarno išle u grad. ;) Ova tvoja primedba je u najmanju ruku neozbiljna. Prosto daj referencu gde piše da je Brod grad i problem rešen --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 01:20, 8. septembar 2014. (CEST)

Usput, da li su i Jezero, Donji Žabar i Novo Selo (Kupres) jednako tako gradovi? Mislim realno imaju komad asfalta, 300 metara kanalizacije, internet i kablovsku, a nisu sela? --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 01:25, 8. septembar 2014. (CEST)

Banja Luka je isto grad jer nije selo, ako ćemo tako prosto, kao i Brod. Netačno za Puškina, u Rusiji ne postoji u admin. smislu nešto što se zove grad. Postoje seoska naselja, gradska naselja, opštinski rejoni, gradski okruzi, unutargradske teritorije gradova federalnog značaja i noviji gradski okruzi sa unutargradskom podjelom i unutargradski rejoni. Riječ grad u naslovu Puškina označava samo vrstu naselja (ne admin. status), ono što ja pričam i u vezi Broda, kako se članci i naslovljavaju. Jer idući tvojom logikom ostvarilo bi se ovo Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga). I Donji Žabar i Novo Selo jesu sela, ne znam odakle da su to gradovi. I kakav je ovo naslov Novo Selo (Kupres)? Šta je to Kupres? Ja sam samo čuo za republičku opštinu Kupres u admin. smislu, za Kupres ne znam. --Željko Todorović (razgovor) 11:46, 8. septembar 2014. (CEST) s. r.

U Rusiji je između ostalih i više nego precizno određen administrativni status svih naseljenih mesta, a tvoja tvrdnja da ne postoji u administrativnom smislu nešto što se zove grad je onako baš neutemeljena. To su preuzeli od Prusa i Litvanaca koji su naseljenim mestima davali slične statuse. Grad, varošica, selo, zaseok. Novo Selo je sedište opštine Kupres u RS-u i nigde ne piše da je selo! I po čemu se ono razlikuje od Broda kao naseljenog mesta? Da rezimiram, mi ovde baratamo činjenicama i validnim statističkim podacima, a ne narodnim predanjem. Jasno je definisano šta je to grad u administrativnom smislu i tu svaka diskusija prestaje. Već sam rekao daj referencu gde stoji da je Brod grad i priča završena. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 12:27, 8. septembar 2014. (CEST)

Mi pričamo o sadašnjoj državi, ne o Ruskoj Imperiji ili Kraljevini Jugoslaviji, već Ruskoj Federaciji i Republici Srpskoj. Svaka država je imala svoju administraciju i načine uređivanja lokalne samouprave. Čuj nigdje ne piše da je Novo Selo zapravo selo. To kaže geografija i kriterijumi po kojima je nešto grad, a nešto selo, ne mora nigdje na čelu pisati. Brod nije grad u admin. smislu i tu nikakva referenca nije potrebna. Ali jeste grad (vrsta naselja) u geografiji. Mora se razlikovati geografija i administracija. A višeznačni naslovi se imenuju po vrstama naselja, ne po admin. statusu. Inače bi bilo Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga), a ne Puškin (grad). --Željko Todorović (razgovor) 13:20, 8. septembar 2014. (CEST) s. r.

Puškin je grad u okviru gradske aglomeracije Sankt Peterburga, OK! U Republici Srpskoj postoji i nešto što se službeno zove grad i precizno je odrećeno koji su kriteriji za taj status. Na osnovu čega ti zaključi da Brod nije selo? U geografiji ne postoji nešto što se šturo zove grad na način kojim ga ti definišeš, već imamo gradska naselja ili urbane celine. Rasprava je postala bespredmetna. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:22, 8. septembar 2014. (CEST)

Ma nemoj. A kako to u Rusiji postoji nekakav geografski grad (ne kao službeni admin. status), a kod nas ne postoji (već samo naselja i urbane cjeline)!? I kako to sada ruski grad nije više admin. status nego dio aglomeracije? Šta mene briga šta kaže republički zakon o lokalnoj samoupravi šta je grad kada se on i ne odnosi na Brod. Ovdje je u pitanju geografija, ne administracija. Prosto treba shvatiti da riječ grad u srpski jezik nije unio neki pravni akt, već je to riječ iz geografije, vrsta naselja. A po njima se naslovljavaju članci kao što je to Puškin (grad), a ne nakaradno Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga). --Željko Todorović (razgovor) 15:14, 8. septembar 2014. (CEST) s. r.

Aman čoveče kad sam ja rekao da ne postoji termin grad u Rusiji? O čemu ti to? Prestani da izvrćeš tuđe reči u smislu kako tebi odgovara. Ja sam rekao da je termin grad u Rusiji administrativna kategorija i da je njegovo postojanje precizno određeno. Kakav crni geografski pojam. Nijedan članak o naseljenim mestima se ne može ubrajati u isključivo geografske članke jer ne obrađuje isključivo geografsku tematiku, već naseljeno mesto kao skup više različitih faktora koji se međusobno prožimaju. Ja sam recimo bio u Brodu i nisam uočio da se po bilo kojem urbanističkom faktoru razlikje od recimo Nove Topole kraj Gradiške. Po hiljadu i koji put te pitam na osnovu čega ti zaključi da pomenuto naselje nije selo, nego da je visoko urbanizovana celina gradskog tipa? U geografiji imamo naseljena mesta urbanog (ili gradskog) i ruralnog (ili seoskog tipa), dok su termini grad i selo administrativne kategorije. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:37, 8. septembar 2014. (CEST)

Kako da ne, postoje naselja seoskog tipa ali ne i sela!? Gdje ti je to selo admin. status? R. Srpska se teritorijalno ne dijeli na sela i gradove, nego na opštine i gradove. Međutim, to nema veze sa ovim, ovdje je riječ o geografiji. Nisi ti rekao da grad ne postoji u Rusiji, već baš suprotno: da ga ima samo u Rusiji, a kod nas da ga nema. U Rusiji admin. ne postoji nešto što se zove grad. Postoje već spomenuta seoska naselja, gradska naselja, opštinski rejoni, gradski okruzi, unutargradske teritorije gradova federalnog značaja i noviji gradski okruzi sa unutargradskom podjelom i unutargradski rejoni, nigdje grada (sem u geografiji). I članak je naslovljen pravilno po geografiji, ne po nekoj administraciji. Jer bi onda bilo Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga). Ti si možda gledao u Brodu, ali nisi vidio. Kao da je lični doživljaj relevantan za enciklopediju. --Željko Todorović (razgovor) 15:54, 8. septembar 2014. (CEST) s. r.

Još me uči i geografiju! S tobom nema smisla raspravljati, jer čovek šta god da napiše ti to prilagodiš sebi, tako da si ti uvek u pravu, a sagovornik ispada idiot (ovo idiot zadržavam za sebe da ne ispadner da vređam nekoga). Daj izvore za tvrdnje pa ćemo nastaviti. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 18:08, 8. septembar 2014. (CEST)

Svi statistički podaci se objavljuju po naseljenim mjestima i jedinicama lokalne samouprave. Ako fizička geografija donekle i može ignorisati administrativne podjele i granice, društvena to sigurno ne može, a geografija naselja spada u društvenu geografiju. --Slobodni umjetnik (razgovor) 15:32, 8. septembar 2014. (CEST)

Ma za šta izvor? Da u srpskom jeziku postoje riječi grad i selo? Pričati o geografiji i naseljima seoskog tipa i naseljima gradskog tipa, a ne priznavati riječi selo i grad, suvišno je na ovoj stranici. Kako je kod Puškina ono grad prvo administrativni status (a grad ne poznaje ruska administracija), pa dio aglomeracije, pa opet administrativni status!? Ako se članci naslovljavaju po admin. statusu onda bi trebalo Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga), a Vikipedija nije išla tim putem naslovljavanja članaka. Tako isto ne može biti ni Brod (Republika Srpska). --Željko Todorović (razgovor) 15:35, 9. septembar 2014. (CEST) s. r.

A što ne bi moglo? Kad imamo Bar (Crna Gora) zašto ne može i Brod (Republika Srpska). --Drazetad (razgovor) 15:40, 9. septembar 2014. (CEST)

To je pogrešno naslovljen višeznačni članak. Treba da se samo zove Bar (kao osnovno značenje), jer postoji Bar (višeznačna odrednica) i svi ostali članci. Dakle, treba ga ispraviti. --Željko Todorović (razgovor) 15:48, 9. septembar 2014. (CEST) s. r.

Ovakve stvari treba rješavati na trgu. Najbolje bi bilo da se izglasa neko pravilo za sve, a ne da svako mjesto tjera svoju politiku. --Slobodni umjetnik (razgovor) 16:35, 9. septembar 2014. (CEST)

Nema tu šta da se izglasava jer ovo je klasično teranje inata (što Željku nije prvi put). Jednostavno njemu kad nešto nije po volji taj je u stanju i da jabuku proglasi za povrće, samo ako se neko usudi da stavi da je voće. A kad smo već kod Rusije koja ne poznaje administrativni status grada:
V Rossii status goroda opredelяetsя zakonodatelьstvom subъektov RF. Pri эtom vыdelяetsя dva tipa gorodov: regionalьnogo (oblastnogo, kraevogo, respublikanskogo i t. d.) i raйonnogo značeniя. Tak, naprimer, v Volgogradskoй oblasti dlя priznaniя naselёnnogo punkta gorodom raйonnogo značeniя neobhodimo vыpolnenie sleduющih usloviй: naselenie ne menee 10 tыs. čel; iz kotorыh rabočie, služaщie i členы ih semeй dolžnы sostavlяtь ne menee 85 procentov (formalьnыe kriterii); poselenie dolžno яvlяtьsя promыšlennыm i kulьturnыm centrom (ocenočnый kriteriй). Sootvetstvenno, dlя gorodov oblastnogo podčineniя trebovaniя vыše.

Odnako dannыe trebovaniя ne яvlяюtsя žёstkimi. Nesootvetstvie naselёnnogo punkta kakomu-libo iz kriteriev (v pervuю očeredь, formalьnыm, osobenno po količestvu žiteleй) ne nesёt za soboй avtomatičeskuю poterю statusa goroda, poskolьku dlя эtogo trebuetsя prinяtie sootvetstvuющego normativnogo pravovogo akta (oblastnogo zakona), a neznačitelьnыe kolebaniя naseleniя vpolne estestvennы. Naprimer, gorod Serafimovič Volgogradskoй oblasti na 2013 god imel naselenie lišь okolo 9300 čelovek. Krome togo, status goroda možet sootvetstvovatь interesam kakih-libo političeskih sil (stolica Ingušetii Magas — samый malenьkiй gorod Rossii), яvlяtьsя danью istorii goroda ili ego kulьture (Čekalin, Verhoturьe, Verhoяnsk).

V 1990-h godah v Rossiйskoй Federacii svыše 1030 gorodov, v kotorыh proživalo 73 % naseleniя.

Naselёnnый punkt v Rossii možet oficialьno priobresti status goroda, esli v nёm proživaet ne menee 12 tыsяč žiteleй, i ne menee 85 % naseleniя zanяto vne selьskogo hozяйstva. Odnako v Rossii estь dostatočno mnogo (208 iz 1092) gorodov s naseleniem menьše 12 tыs. čelovek. Ih status goroda svяzan s istoričeskimi faktorami i izmeneniem čislennosti naseleniя. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 16:39, 9. septembar 2014. (CEST)

Izraz „grad“ se često koristi nestručno od strane laika kao sinonim za centar, odnosno gradsko jezgro, ili za izlazak, za gradske atrakcije, za večernje provode (recimo šetalište) ili na ona mesta u naseljenom mestu koja njima obiluju te se ovi sadržaji poistovećuju sa upotrebom ovog termina koji ima ipak kompleksnije određenje. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 16:44, 9. septembar 2014. (CEST)

Pravila o višeznačnim postoje i sve je jasno rečeno. Nego ih neki nisu poštovali, drugi to nisu primjećivali, pa danas nekim za iščuđavanje kako sada to kada je ovdje bilo drugačije. Ja barem ne pričam napamet, a vjerujem i još poneko. A taj ruski tekst je za mačkovog repa kada nema ni izvora, ni autora, ni godine o kojoj se priča. Vjerujem da gdje god si našao taj tekst da on zapravo govori o stanju devedesetih i ranih dvijehiljaditih u Rusiji, a ne sadašnjem jednoobraznom opštinskom stanju gdje sam gore naveo šta administracija poznaje. I sadašnja administracija poznaje grad federalnog značaja, ali ne grad. Ranije grad oblasnog značaja i sl. Jer u Puškin (unutargradska teritorija grada federalnog značaja Puškinskog rejona Grada federalnog značaja Sankt Peterburga) to se vidi, ali nigdje grada. Pa kako to onda u Rusiji grad geografski postoji, a u Republici Srpskoj nikako ne postoji nego su to neke cure izmislile? --Željko Todorović (razgovor) 17:18, 9. septembar 2014. (CEST) s. r.

Privreda firme u stečaju ili ne postoje

U sekciji „Tekstilna industrija” cijeli pasus je netačan. Brodteks AD je u stečaju i ne proizvodi i ne izvozi ništa, te nema zaposlenih. U sekciji „Proizvodnja sanitarija” cijeli pasus je netačan. Metal Emajl je u stečaju i ne proizvodi i ne izvozi ništa, te nema zaposlenih. Građevinsko-industrijski kombinat u skeciji „Građevinska industrija” takođe ne postoji. Da li ove sekcije skroz obrisati? Ili preraditi?

Hellas (razgovor) 13:45, 27. april 2017. (CEST)

Ako ništa ne radi danas, onda naznačiti da je ranije radilo. Ne treba olako brisati. --Željko Todorović (razgovor) 15:49, 27. april 2017. (CEST) s. r.

Uredih te sekcije ali ne znam koliko sam spretno sve to izrekao. Hellas (razgovor) 17:11, 27. april 2017. (CEST)

Dobro je. --Željko Todorović (razgovor) 20:28, 27. april 2017. (CEST) s. r.