Razgovor:Bjelopavlići

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lažni navodi o biografijama[uredi izvor]

Stranica obiluje netačnim navodima, a najočigledniji se tiču individualnih biografija. Konkretno, za Veselina Đuranovića je podmetnuto da je kao mladić bio u četnicima, iako je opšte poznata činjenica da je učestvovao u Narodnooslobodilačkoj borbi, i da mu je rođeni brat Vlajko Đuranović, partizan, narodni heroj, preminuo ucljed ranjavanja od strane njemačkog SS oficira tokom njemačko- ustaške letnje ofanzive u Sremu u julu 1943. godine. Izvori za ove informacije su samo obraćanje Veselina Đuranovića na ovu temu kao i svjedočenje njegovih saboraca. [1]VukMNE (razgovor) 00:09, 23. novembar 2023. (CET)[odgovori]

Prvi podnaslov[uredi izvor]

Ako se kaže Bjelopavlići, verovatno se misli na pleme, a pojam obrađuje oblast koju pleme nastanjuje. Ne verujem da bi trebalo imati dva članka ali mislim da članak o plemenu mora imati neke standardne delove. Porodice/prezimena koja mu pripadaju, priče i kazivanja o poreklu, poznati pripadnici i događaji vezani za pleme a onda i oblast koje pleme nastanjuje. -- JustUser  JustTalk 23:55, 7. maj 2007. (CEST)[odgovori]

Bjelopavlici i pripadnost Crnoj Gori[uredi izvor]

Zasto brisete poglavlje o vezama Bjelopavlica i Crne Gore? Svaki navod je referenciram i istorijski tacan Mrdakson (razgovor) 10:32, 28. april 2020. (CEST)[odgovori]

Zasto je stranica zakljucana?[uredi izvor]

Zasto je obrisan odeljak Bjelopavlici i pripadnost Crnoj Gori a onda tema zakljucana? Mrdakson (razgovor) 19:11, 28. april 2020. (CEST)[odgovori]

dodati[uredi izvor]

Pavle Rovinski je smatrao da su Bjelopavlići najvjerovatnije dobili ime po ovom istorijskom Bijelom Pavlu ili Pavlimiru, a ne po Pavlu Likogaći, kojeg stvara narodna mašta.[2]

Znameniti Bjelopavlici - dodatak[uredi izvor]

Potrebno je dodati jos dva imena na listu znamenitih Bjelopavlica:

Arso Milatović (1912-1988) diplomata, Ambasador SFRJ u Albaniji, Rumuniji i Poljskoj, vojni ataše u Rimu i šef Jugoslovenske vojne misije u Bugarskoj.

Prof. dr. Žarko Milatović (1948-1997), pravnik i ekonomista, redovni profesor FTN u Novom Sadu — Milatovic.boris (razgovor) 15:19, 28. februar 2023. (CET)[odgovori]

Zdravo Borise, da li imaš pouzdane izvore (naučni rad, knjiga, objava) kao potvrdu iznesenog? Lp. — Sadko (riječi su vjetar) 22:37, 28. februar 2023. (CET)[odgovori]
  1. ^ Veselin, Đuranović. „ISTINA O MOJOJ PROŠLOSTI”. Montenegrina.net. Pristupljeno 22. 11. 2023. 
  2. ^ Rovinski 1998, str. 60.