Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor.
S proleća 1735. godine, tokom seljačkih i graničarskih buna u Bačkoj, koje su izbijale usled zloupotrebe komorskog činovništva u pogledu kontribucije, istaknutu ulogu imao je i bački episkop Visarion Pavlović. Po svemu sudeći, episkop Visarion, uzdajući se u svoje veze u Beču, a računajući na jedinstvo naroda, obećavao je da će komorske podanike pretvoriti u graničare, osloboditi ih županijske vlasti i obrazovati narodnu vlast na osnovu srpskih privilegija iz 1691. godine. Ugarski vrhovni organi (Komora, Namesničko veće i Kanclarija) tražili su da se pokret uguši upotrebom vojne sile, pa je vojska upućena u Bačku, i u obližnji Srem, a zatim je imenovana carska komisija s generalom Traunom na čelu. Da bi narod obezglavili, vladiku Visariona su, uz saglasnost mitropolita Vićentija Joanovića, uhapsili i prebacili u Segedin, pod budnu kontrolu tamošnje Vojne komande.[1]
--Aleksandramis (razgovor) 22:15, 20. maj 2016. (CEST)[odgovori]
^Istorija srpskog naroda IV/1. Beograd: Srpska književna zadruga. 1986. str. 174—175.
