Razgovor:Napad na kolonu JNA u Tuzli/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Dakle dokumentacija za članak... --Славен Косановић {razgovor} 08:00, 12. oktobar 2006. (CEST)

Na bijeljinskom groblju Pučile, ispred spomen-kosturnice, u subotu je služen parastos pripadnicima nekadašnje JNA ubijenim 15. maja 1992. godine u Tuzli prilikom povlačenja iz ovog grada. Podsjećamo kolonu su na Brčanskoj malti napale jedinice takozvane Patriotske lige i tuzlanske Teritorijalne odbrane. Predsjednik Skupštine Organizacije porodica poginulih boraca Đoko Pajić rekao je da su lokalne vlasti u Tuzli 1992. godine sa gradonačelnikom Selimom Bešlagićem na čelu tom prilikom počinile zločin, jer je JNA, u skladu sa dogovorom, mirno napuštala grad. - Pozivamo visokog predstavnika Pedija Ešdauna da formira nezavisnu komisiju kako bi se rasvijetlio ovaj zločin. Po ko zna koji put tražimo i od glavnog tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte da napokon podigne optužnice protiv organizatora i izvršilaca ovog gnusnog zločina sa Selimom Bešlagićem na čelu - rekao je on. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Savo Cvijetinović rekao je da je dvanaest godina dovoljno dug period i da je krajnje vrijeme da istina o onom što se desilo u Tuzli izađe na svjetlo dana. - Put do istine može biti dug. Ona se može skrivati, ali ne i sakriti. Posljednja iskopavanja na groblju u Donji Trnovac dokazuju da se istina otkriva. Moramo, međutim, biti svjesni da njen dio nikada neće biti otkriven. Zločni, međutim, ne smije ostati nekažnjen -rekao je Cvijetinović. Tačan broj mladih vojnika i rezervista koji su ubijeni prilikom povlačenja iz Tuzle 15. maja 1992. godine nije utvrđen, a pretpostavlja se da je riječ o oko dvije stotine. Posmrtni ostaci svih nastradalih još nisu pronađeni, a u spomen-kosturnici u Bijeljini sahranjeno je dvadeset devet tijela. Pripadnici tadašnje takozvane „Patriotske lige" su 15. maja 1992. godine zapucale na kolonu vozila JNA koja je u skladu sa dogovorom mirno napuštala Tuzlu prema Bijeljini i dalje u pravcu Srbije. Prema izjavama učesnika tog događaja, na kolonu je zapucano na Brčanskoj malti sa okolnih zgrada, pa čak i sa zgrade bolnice, a duž cijelog puta bile su postavljene mine i druga eksplozivna sredstva. Vozila JNA su gorjela, a eksplozije su odjekivale na sve strane. Cio napad direktno je prenosila lokalna televizija MFS 3", što su potom prikazale i brojne druge televizijske stanice. Vijence na spomen-kosturnicu osim članova porodica nastradalih i preživjelih u tuzlanskoj koloni položili su i brojni zvaničnici među na kojima, u ime srpskog člana Predsjedništva BiH njegov savjetnik Drago Vuković, delegacije Narodne skupštine i Vlade Srpske, predstavnici lokalnih vlasti kao i delegacije Boračke organizacije, Organizacije porodica poginulih boraca i izbjegličkih udruženja...

Navedena literatura

Naveo sam u "spoljašnjim vezama" novinsku literaturu koju sam uspeo da nađen na mreži. U tim člancima ima sasvim dovoljno podataka za jedan solidan članak (koliko su dati novinski članci objektivni jezikom i tonom prepuštam njihovim čitaocima - bitno je da članak ovde bude neutralan u tonu)...--Trajan 08:42, 12. oktobar 2006. (CEST)

Tekst sadrži brojne propuste i neistinite navode:

- Gradonačelnik nije komandovao oružanim snagama - U sukobu su učestvovale jedinice TO Opštine Tuzla i MUP-a, a ne Patriotske lige - Tačan broj nastradalih je poznat, 34 poginula i 39 ranjenih vojnika JNA, 5 poginulih i 34 ranjena pripadnika MUP-a, 5 ranjenih civila - Mina i ekplozivnih naprava na cesti nije bilo i put je cijelo vrijeme bio otvoren za civilni saobraćaj, sve do trenutka napada - Na kolonu se nije moglo pucati sa bolnice, jer se Brčanska malta ne vidi iz bolnice, tj. zaklonjena je zgradama koje se jasno vide na slikama - Televizija o kojoj se govori se nije zvala MFS3 već FS-3 (Front Slobode), njihov studio je bio u F kuli na Sjenjaku, odnosno na mjestu odakle je snimano.

Hm, možeš li da nađeš neki pouzdan spoljašnji izvor koji bi potvrdio tvoje reči? Koliko vidim ovo za broj vojnika je preuzet odavde (sa sajta tužilaštva za ratne zločine). -- Bojan  Razgovor  08:24, 6. maj 2007. (CEST)

Pošto nije naveden izvor za kontraargumente, uklonio sam šablon da je osporeno (koji sam, jel te, sam stavio) -- Bojan  Razgovor  20:42, 17. мај 2007. (CEST)

Nažalost, dokazni materijal se ne nalazi na internetu, no većina je dostupna u Tuzlanskoj Fondaciji. Većina dokumentacije je u video i audio zapisima i dokumentima. Video zapisi sadržavaju: Sam sukob na Brčanskoj, stanje prije njega, dešavanja nakon, snimci ranjenih u bolnici (sa intervjuima), izlazak komisije i istražitelja JNA i MUP-a Tuzla na uviđaj, snimak slanja preživjelih vojnika autobusom prema Bijeljini,... Audio zapisi sadržavaju: Razgovore sa komandantom kasarne Miletom Dubajićem, radio kontakti sa kriznim štabom, itd Dokumenti su u mnogo većem broju. Među njima su i oni iz bolnice o liječenju i dr.

Dakle, ako si toliko pošten kao autor, molim da izbrišeš sve navode (rekla-kazala) i da objaviš samo ono za šta postoje dokazi (dokumenti, audio, video...). Mislim da bi to bilo pošteno.

Naravno, ja ću se potruditi da nabavim isto tako dokaze (u tim oblicima) pa da ih zajedno objavimo.

— Претходни непотписани коментар оставио је корисник Clickme (разговор • доприноси)

Slažem se da članak nije u najboljem stanju. Voleo bih da to vidim sve te video fajlove, pa ako možeš da ih okačiš na YouTube. E sad, ne znam šta je tačno rekla-kazala. Našao sam nekoliko sekundarnih izvora koji govore da je PL učestvovala u napadu, da je Bešlagić učestvovao u događaju...

Što se tiče broja žrtava, relevantni su podaci Tužilaštva za ratne zločine, Bešlagićev intervju u kom on tvrdi da je bilo toliko žrtava i podaci iz spomen-kosturnice da tamo ima 80 neidentifikovanih lica.-- Bojan  Razgovor  23:38, 26. maj 2007. (CEST)

bošnjačke-muslimanske

Kad je počinjao rat 1992. će ipak biti muslimanske? --Dzordzm (razgovor) 03:08, 3. jul 2009. (CEST)

današnje vesti

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=09&dd=28&nav_category=64&nav_id=383666

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/Хроника/187361/Дванаест+година+за+злочин+у+Тузли.html

Jurišić dobio 12 godina pred beogradskim sudom za ovaj napad. Plus, reakcije. Pa ako hoće neko da dopuni članak. --Dzordzm (razgovor) 19:38, 28. septembar 2009. (CEST)

Još vesti o ovom slučaju http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/Регион/362881/%22Тузланска+колона%22+без+доказа.html --Dzordzm (razgovor) 20:36, 11. decembar 2009. (CET)

http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=13461 --Dzordzm (разговор) 21:04, 11. децембар 2009. (CET)

Napad na kolonu JNA u Tuzli

Kompletan tekst je tendenciozno napisan i temelji se na pogrešnim (u većini slučajeva lažnim) pretpostavkama. "Napad na kolonu JNA u Tuzli izvršile su muslimanske snage 15. maja 1992" - Ukoliko preskočimo dio "ko je prvi pucao" sukobljene strane su bile JNA, kao vojska Jugoslavije koja se nalazi na teritoriji međunarodno priznate države RBiH i pripadnicu MUP-a RBiH i regularne ARBiH. U sastavu MUP-a i ARBiH su bili i pripadnicu drugih vjera (katolici i pravoslavci), odnosno drugih naroda (Srbi i Hrvati), što ste i potvrdili u dijelu koji se odnosi na "Osumnjičeni za izvršenje ratnog zločina".

Napad se desio kada je agresija na Bosnu i Hercegovinu uveliko počela (napad na selo Ravno, okupacija Bijeljine, Kupresa, Zvornika, Višegrada, Bratunca i otalih opština te napad na Sarajevo) te se ne može reći da je jedan od prvih značajnijih događaja. O ovom događaju se može pisati samo kao jedna bitka u već postojećem ratu a ne kao početak ili uzrok rata.

Naoružani vojnici koji se nalaze na teritoriji druge države se po svim međunarodnim konvencijama smatraju legitimnim vojnim ciljevima i nikako ne mogu biti nevini.— Претходни непотписани коментар оставио је корисник Adnanini (разговор • доприноси)

Не пратиш аналогију већ нагађаш како теби одговара. Припадници ЈНА су били на својој територији и бранили земљу од паравојних муслиманских структура, нападнути су и морали да се бране.--Soundwaweserb (разговор) 16:07, 27. јул 2019. (CEST)