Pređi na sadržaj

Razgovor:Prorokova džamija/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Poslanik, ne prorok

Ovdje moram uložiti primjedbu. Muhammed, s. a. w. s, nije bio nikakav prorok nego Božiji rob i poslanik. Nije se bavio proricanjem (to je u islamu jedan od velikih grijeha) nego je samo dostavljao Božiju riječ. Tačno je da je u hadisima najavio neke stvari koje su se kasnije zaista desile, ali nipošto na osnovu vlastite volje ili nekog "znanja" (namjerno navodnici jer nijedan čovjek ne zna budućnost, pa ni Božiji poslanici osim onoliko koliko im je Bog otkrio kao jedan od dokaza da su to zaista Njegovi poslanici). Ne morate ovo uvažiti, ali to ništa ne mijenja činjenično stanje. Znam da je u Bibliji riječ prorok, ali ona se ne može primijeniti na Muhammeda, s. a. w. s, jer jednostavno nije tačna u tom slučaju. Zamislite da na nekoj regionalnoj Wikipediji pokraj imena nekog proroka iz Biblije stoji, npr., vrač. Naravno da bi to zasmetalo kršćanskim vjernicima jer nije tačno. -- KWiki (razgovor) 11:50, 29. maj 2016. (CEST)[odgovori]

Pa ako je pogrešno/netačno, menjaj :)...--ANTI_PRO92 (razgovor) 14:49, 29. maj 2016. (CEST)[odgovori]
Arapski نبي (nabiin), grčki profetas — prorok. Arapski المسجد النبوي (almasjid alnubui), grčki Τέμενος του Προφήτη — Prorokova džamija.
Ako se u najvjerodostojnijem prevodu Kur’ana na srpski jezik (koji ja nemam pa da provjerim, ako takav prevod uopšte postoji; ima neko u Srbiji valjda) kaže Prorok za Muhameda, onda treba da su naslovi dosljedni pa vratiti na Prorokova džamija. Poslanik je izmišljena (OK, kao i svaka druga) riječ, samo za bosanski (na srpskom bošnjački) jezik. Ako se u ovakvom prevodu koristi Poslanik (a za ostale ’nabine’ poslanik malim početnim slovom), onda treba da ovaj članak ostane ovako a ostale izmijeniti i da se za sve ’nabine’ (’profete’ u islamu) koristi riječ poslanik za generalnu deklaraciju (velikim početnim slovom za Muhameda kada nema druge odrednice, jer ide poslanik/prorok Muhamed, a kada je samo — Poslanik/Prorok, mada ovdje treba navesti da je ovako samo za muslimane jer drugi vjernici, poluvjernici ili nevjernici možda ne vjeruju da je on ’glavni’ prorok/poslanik pa da ide veliko početno slovo).   Obsuser 00:13, 16. jul 2019. (CEST)[odgovori]
To gore je islamsko tumačenje, a ne svetsko/internacionalno odnosno naučno tumačenje. Takođe, pogrešno je porediti vrača (koji se bavi magijom, činima i nameštaljkama) i proroka (koji samo proriče, nezavisno od toga da li mu je to potencijalni bog Alah rekao da će tako da bude).   Obsuser 00:34, 16. jul 2019. (CEST)[odgovori]
Ova dilema se razrešava tako što se konsultuje postojeća literatura na srpskohrvatskom koja se bavi islamskom arhitekturom i islamskom kulturom. Kako su tamo preveli, i ovde treba da stoji. A nemoguće je da ova građevina nikad nije pominjana na našem jeziku. --ANTI_PRO (razgovor) 04:43, 16. jul 2019. (CEST)[odgovori]
Nikako srpskohrvatski, nije danas taj relevantan jer taj jezik više ne postoji! To možeš tražiti za srpskohrvatsku Vikipediju, kako će tamo stajati. Mora se naći izvor na srpskom, jer na bošnjačkom i na srpskom na primer (koji su oba srpskohrvatski) nije možda i verovatno isto. P2010 nema odrednice ni poslanik ni prorok, ali ima proročki, proročicin [što implicira prorok], proroštvo (str. 429, leva kolona više dole) — to zasad nešto znači i opravdava moje vraćanje.   Obsuser 05:23, 16. jul 2019. (CEST)[odgovori]
Ne govorim o sh.wiki, nego o publikacijama koje su izlazile na jeziku koji se zvao tako, do 92-e godine. Većina stručnih radova vezano za islamsku arhitekturu je izašla za vreme Jugoslavije/jezika koji se zvao srpskohrvatski. Ime ovog jezika je posve periferno za ovu priču. --ANTI_PRO (razgovor) 13:15, 16. jul 2019. (CEST)[odgovori]
Ali ne mogu te publikacije da budu relevantne kada je to bilo za vreme Jugoslavije i jezika koji ima druge standarde nego srpski, a ovo je Vikipedija na srpskom a ne srpskohrvatskom. Nije uopšte periferno jer je u pitanju pluricentrični jezik koji ima zasebno kodifikovane varijante sa institucijama-regulatorima i pravopisima koji ne važe međusobno jedan za drugi (pravopis bošnjačkog i srpskog su značajno različiti, a takođe i istorijska upotreba verskih termina na ovim jezicima jer postoje zasebne zajednice u BiH i Srbiji i drugde).   Obsuser 14:05, 16. jul 2019. (CEST)[odgovori]