Razgovor:Puniša Račić/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

neutralnost

Poništio sam izmjene korisnika Korisnik:Polkovnik. Molim da se vodi računa da članak mora biti i enciklopedijski, a ne samo pun (korisnih) podataka. Bilo bi lijepo ako bi Polkovnik, podatke koje je unio, a koje može naći u istoriji izmjena, unio ponovo, ali u enciklopedijskom stilu. Takođe, stari sadržaj ne treba brisati, pogotovu ako ima reference, a ako se sukobljava sa novim sadržajem, onda treba iznijeti temu na stranici za razgovor, pa vidjeti šta s tim. Naravno, ako taj novi sadržaj ima reference, onda za ovim nema potrebe, ali ovog puta to nije bio slučaj. Zamolio bih da se dijalozi skrate (već su postojali neki, ali ako je potrebno ubaciti još, treba voditi računa da ne postane roman, nego da ostane enciklopedijski članak), a, opet što se tiče enciklopedičnosti, treba izbjegavati konstrukcije „bio je hrabar vojnik“, „što je on i učinio bez greške“, „lažno je prijetio“, „skupština nije ličila ni na šta“, itd. U nekoj knjizi možda tako piše, i autor je imao pravo na to, ali u enciklopediji takvo nešto nije dozvoljeno - prva 3 primjera su POV (lično mišljenje uređivača članka), a četvrti primjer je feljtonistički stil (članak ne treba da se bavi time da li je skupština „ličila na nešto“, nego samo suvoparnim činjenicama). Moram da kažem, dodatom tekstu je potrebno i malo pravopisnog preuređivanja. Hvala. --Darko Maksimović (razg.) 18:35, 9. april 2009. (CEST)[odgovori]

Možete ji konkretno navesti šta nije? Predlažem da izbrišete sve neenciklopedijske dijelove.
Što se tiče tvrdnji da je bio hrabar vojnik - slobodno izbrisati, ali tako je zaista ostao zapamćen. Što se tiče Radićevih izjava - Stjepan Radić je tvrdio kako se Hrvatska već na svim poljima priprema za odcjepljenje, što prosto, činjenično (ne moje mišljenje), nije bilo tačno. Moje mišljenje bi bilo da sam napisao da je Stjepan Radić blefirao, ili da je to rekao u neznanju, što bi bilo navođenje čitaoca, a ja to ne činim; cilj je prepustiti čitaocu da motive sam prepozna na osnovu pukih činjenica.
Mislim da nije uredu da se tako ogromna količina sadržaja obriše, trebalo mi je puno vremena. Sve konkretne predloge ću razmotriti izmjene, ali naravno da se ne može očekivati od mene da se kaže da članak ne valja (tj. u ovom slučaju da je neenciklopedijski) i da ga potom popravim, a kako izgleda, greške su površne, a ne sistematske.
Mogao bih se složiti da 4. možda i ne pripada jednoj enciklopediji, ali svi se izvori slažu da je skupština ličila na svinjac. Možda bi bilo bolje da izbacimo referencu o opštem rasulu u narodnoj skupštini i stavimo citat opisa iz nekog izvora?
Stari sadržaj nije obrisan, inkorporisan je u novi članak. Ja sam najavio brisanje, zato što su očigledno za izvor korišćeni neki pamfleti ili bog zna kakvo propagandno štivo, prosto sam se zaprepastio kada sam pročitao tvrdnju o tome kako je proveo Puniša Račić kaznu (što je vrlo poznato). To me je uostalom i natjeralo da napišem novi članak, jer sam vidio da neko koristi notorne budalaštine za izvor vjerovatno (tobože "kućni pritvor" od strane hrvatskih izmišljotina, a oslobođenje u doba nacističke okupacije kao srpska izmišljotina). I još se govori o "više izvora" (pretpostavljam da jedan izvor govori da je Zoran Đinđić ubijen od strane vatikanskih agenata u Urugvaju, a drugi da ga je Nacionalni stroj ubio pet godina kasnije u Novom Sadu). --Polkovnik (razgovor) 19:01, 9. april 2009. (CEST)[odgovori]

Dobro, neka si vratio svoj tekst, ako to znači da ćeš preurediti stvari koje ne valjaju. Uzeću za primjer već prvi dio teksta, u kome imam dosta zamjerki:

Puniša Račić (rođen u Slatini[1] 17. jula 1886. godine, Knjaževina Crna Gora, umro[2] krajem 1944. godine u Beogradu, Jugoslavija[3]), porijeklom Vasojević, bio je crnogorski[4] heroj[5]učesnik Balkanskih[6] ratova i Prvog svjetskog rata, četnik-komita u vrijeme borbe protiv Austro-ugarske okupacije, bjelaš, narodni radikal, narodni poslanik, srpski političar,[7] izvršilac ubistava[8] u Narodnoj skupštini jula[9] 1928. godine. Osuđen na najtežu kaznu, 20 godina, proveo je 10 godina teške robije i 2 godine lake,[10] pa je poslije puštanja slobode[11] u vrijeme Drugog svjetskog rata umro pod nepoznatim okolnostima, pretpostavlja se ubijen od strane komunističkih partizana.[12][13] Upamćen je po ubistvu hrvatskog lidera Stjepana Radića, čin koji je trajno ostavio posljedice po srpsko-hrvatske odnose.[14]
  1. ^ Na engleskoj vikipediji piše u Beranama, kao i u našoj dosad. Pošto se ova dva podatka sukobljavaju, trebalo je staviti referencu, ako je ima. Ako je iz glave, onda na stranici za razgovor.
  2. ^ U člancima u kojima smrt nije nastupila od bolesti ili prirodno, obično stavljamo „poginuo“, „ubijen“, itd, u suprotnom „preminuo“.
  3. ^ Ispravno je „...u Beogradu, u Jugoslaviji“
  4. ^ „crnogorski heroj“, kad je na samom početku članka i prvi dio definicije, liči na novocrnogorstvo u kojem neko „nije bio Srbin, nego Crnogorac“. Dok se o tome za današnje crnogorce tako nešto može i reći, ako već oni sami to hoće, za Račića definitivno ne može, što se može vidjeti iz njegove vojničke i političke karijere. Dakle, ovde treba srpski
  5. ^ „heroj“ može samo ako je zaista bio npr. „narodni heroj“ ili nagrađen već nekim takvim ordenom, a i u tom slučaju treba reći upravo tako - proglašen za narodnog heroja, ili, dodijeljena mu je medalja hrabrosti isl. U ovom obliku, kako je ovde, nije enciklopedijski nego više pjesnički (Bio je heroj...). Treba prosto npr. Bio je učesnik balkanskih ratova
  6. ^ Prvi balkanski rat i Drugi balkanski rat u skladu sa Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat, ALI balkanski ratovi - malo slovo
  7. ^ Suvišno ako smo već rekli da je poslanik
  8. ^ Ovo prosto ne može ovako da stoji; kad kažeš u definiciji neke osobe da je bio „poslanik, vojnik, izvršilac ubistava...“, ispada da mu je „izvršilac ubistava“ bila struka, ili ne znam ti šta. Kao prvo, to mu nije bilo struka, te ne može stojati u definiciji, a kao drugo, on nije bio izvršilac ubistva (nije mu niko naredio ubistvo, pa on to ubistvo izvršio), nego je bez predumišljaja, svojom voljom, ubio čovjeka. Dakle, to treba u narednoj rečenici, upravo onako kako je stojalo prije tvojih izmjena, ili makar u tom duhu, ako se nekom već ne sviđa ovako.
  9. ^ Ovo nije tačno; to je primjer kad se podaci sukobljavaju. Bilo je 20. juna, a ne u julu. Kasnije u članku čak se i kaže da je 20. juna, pa članak postaje protivuriječan
  10. ^ 10+2=20? U svakom slučaju, čak i ako je pušten zbog dobrog vladanja, dole postoje tvrdnje (o kojima se može diskutovati) da je bio samo u kućnom pritvoru (sa engleske vikipedije), te tu raspravu treba prenijeti dole, a ne ostavljati ovu tvrdnju ovde kao utvrđenu istinu (opet, osim ako ne postoje pouzdani i provjereni izvori)
  11. ^ pretpostavljam „na slobodu“?
  12. ^ Rečenica je gramatički neispravna. Trebalo bi staviti tačku umjesto posljednjeg zareza, a drugi dio rekonstruisati u valjanu rečenicu (nešto poput „pretpostavlja se da je ubijen od strane komunističkih partizana“
  13. ^ Ako se dole navodi precizan podatak da ga je „u oktobru 1944. godine uhapsila partizanska vojna policija, 21. srpska divizija, a partizanski vojni sud ga osudio na smrt“, i uz to navedena referenca, ovde ne može da stoji da se „pretpostavlja da je ubijen od strane komunističkih partizana“.
  14. ^ Ovo je, takođe, POV, ako se ne navede autor koji to tvrdi

Eh, sad, zamjerka koju sam takođe imao, je ogroman broj citata, koji su zaista izlišni u ovom tekstu. Treba pročistiti tako da ostanu samo oni koji su izrečeni neposredno pred ubistvo, ili ako su bili od suštinske važnosti, a ovako prosto nije enciklopedijski. Na ovo dodati još i ono što sam već naveo (...što je on izvršio odlično i bez greške (ili tako nešto), nije ličila ni na šta, naslov „Opšte rasulo u parlamentu“ nikako nije prikladan (može se i navesti nečija izjava o tome, ali nikako ne može naslov biti takav), itd.). I još, pripovjedački stil obavezno izbaciti („Na to on viče: ...“, „Ivan se nadovezuje i nastavlja dalje: Neka Evropa čuje... “, „u licu je postao blijed, a bijes je ključao u njemu“, „On ih ignoriše i nastavlja kao da ništa nije čuo: ...“ itd. To sve, i sve slično tome, prosto ne može ostati u enciklopedijskom članku. Eto, nadam se da sad razumiješ zašto sam prosto izbacio tekst, u nadi da će se vratiti, ali kako treba. Ipak nije bila klica, nego cio članak, pa treba paziti da ostane kako treba. --Darko Maksimović (razg.) 20:16, 9. april 2009. (CEST)[odgovori]

uvod članka je zaista neodmereno napisan, čovek se proglašava herojem i kuje u zvezde, a ostao je upamćen po ubistvu poslanika u narodnoj skupštini. --Damjan /razgovarajmo/ 22:39, 9. april 2009. (CEST)[odgovori]
Redom (nekomentarisano sam primio k znanju):
1. Na engleskoj vikipediji svašta piše. Ne može se vikipedija koristiti kao izvor za vikipediju. Nekoć je na engleskoj vikipediji pisalo da je Miraš Dedeić rođen u Zavidovićima u Bosni (?), a čovjek je rođen u Crnoj Gori. Iz glave jeste, a kao i za svaku spornu tvrdnju, izvor treba i hoće biti dodat
2. U ovom članku nije poznato kako je okončao život
4. Ne znam u čemu je pitanje. Puniša Račić je bio Srbin, da, kao što su bili i velika većina svih narodnih poslanika iz nekadašnje Kraljevine Crne Gore. Ali bio je i Crnogorac. Tvrdnja da se na osnovu njegove karijere u kojoj se izjasnio za uniju sa Srbijom i za dinastiju Karađorđević mora smatrati Srbinom, a ne Crnogorcem, nije mi jasna. U svakom slučaju, borio se u crnogorskoj vojsci, a ne srpskoj, što je uostalom i osnova pridjeva. Kada bi pisalo "srpski", nagovještavalo bi se da se on borio u vojsci Srbije, a ne Crne Gore
10. Opet, sa vikipedije. Kao što već rekoh, ovakva notorna neistina me i navela da proširim članak, odnosno napišem novi. To je samo jedan od brojnih pokušaja iskrivljavanja istorijske istine, tipujući na dezinformacije (dvije godine statusa slobodnjaka-zatočenika u Požarevcu pretvoreno svih trinaest godina u kućnom pritvoru (gdje, u Skoplju?), pa potom i u to da je osuđen (!) na kućni pritvor, sljedeće bi bilo i da nije ni osuđen, već samo stavljen u kućni pritvor). Na ove stvari se neću osvrtati
13. Biće ispravljeno i to. Tu ima još misterija, a najveću zbrku donosi vijest da je on jedan od internista u banjičkom koncentracionom logoru, još iste godine ali značajno poslije partizanske istrage protiv njega.
14. Možemo navesti autore, zato što mi se čini da nijedan (niti crnogorski, niti srpski, niti hrvatski, pa ni neki strani) ne negira to što sam ja naveo. Istinu govoreći, jeste moje lično mišljenje, samom mislim da spada pod ono što se smatra opštim stavom, koji je neosporan. Ako osporavaš to, možemo organizovati i glasanje povodom posljednje rečenice uvoda.
S poštovanjem i spremnošću da prodiskutujemo ovih nekoliko tačaka koje su ostale sporne i raspravimo ostatak članka, a u nadi njegovog poboljšavanja, --Polkovnik (razgovor) 01:48, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]

Evo, umjesto da samo kritikujem, bacio sam se na posao ispravljanja svega što mislim da ne treba da stoji (ili treba da stoji drugačije), pa pozivam sve zainteresovane (i tebe, naravno) da prekontrolišeš šta sam uradio. Mislim da na članku treba još rada, pogotovu po pitanju 1) referenci 2) ostrašćenih epiteta, rečenica itd. --Darko Maksimović (razg.) 02:32, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]

Izmjene su suštinski dobre, ali neke bih ovdje raspravio.
1. Uvod - možemo pitati i treće neutralno mišljenje ako se ne slažemo po ovom pitanju, ali sam protiv isticanja da je ubijen oktobra 1944. godine. Bio bih za to kada bismo to mogli smatrati istorijskom činjenicom, ali smrt Puniše Račića ostaje pod izvjesnom moglom i dan-danas. Kao što sam gore naglasio, tražim da se istakne da je on crnogorski, jer se on nije borio u vojsci Kraljevine Srbije, već Kraljevine Crne Gore. Mislim da uvod (mada nemam trenutno na umu formulaciju koja bi bila najviše odgovarajuća) treba sadržati činjenicu da je on osuđeni zločinac, kao i da je bio narodni radikal. Što se tiče onog dodatka, da li je zaista sporno da je smrt Stjepana Radića ostavila trajne posljedice po srpsko-hrvatske odnose i samu Jugoslaviju?
Definicija, tj. prva rečenica, treba da sadrži ono osnovno o čovjeku (političar, istoričar, narodni heroj, četnik itd.). Nipošto ne treba da mu se neki zločin stavlja u prvu rečenicu, jer mu se onda to stavlja kao osnovna karakteristika, a to nije slučaj ni za jednog čovjeka. Pošto je po tome možda i najpoznatiji, slažem se da treba da stoji u uvodu, ali ne kao dio osnovne definicije.
Razumijem. A što je sa ostalim (pridjevom crnogorski, radikal, kratkom opisu posljedica)? --Polkovnik (razgovor) 16:04, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]
Ne mislim da to ne treba nigdje da stoji, ali mislim da ne treba u prvoj rečenici. Naime, u prvoj rečenici atribut „srpski političar iz Crne Gore, poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije“ jeste glavni opis Puniše Račića. Taj opis u sebi sadrži i atribut „crnogorski“ (jasno rečeno da je iz Crne Gore). Dodatni opis, pošto u životu nije bio samo poslanik u skupštini, slijedi u narednim rečenicama - četnik-komita, vojnik u tim-i-tim ratovima, a naposljetku i ono što je, na žalost, najgore o njemu, ali što je vrlo bitno napomenuti: ubistvo. Slažeš li se da je taj redoslijed dobar? Mislim da smo već odavno taj obrazac i prihvatili. (prva rečenica: osnovna definicija, zatim slijede i dodatni podaci, koji su dovoljno bitni da bi se našli već u uvodu, a onda u posebnim poglavljima detaljno). --Darko Maksimović (razg.) 00:33, 11. april 2009. (CEST)[odgovori]
2. Namjera isticanja srpskih plemena je bila kako bi se objasnio njegov, pogotovo u današnjem shvatanju, perverzan vid na čojstvo i junaštvo. Isto je i sa oružjem, koje je za njega bilo život.
Za izjavu o njegovom shvatanju čojstva i junaštva, ako baš insistiraš, nemam ništa protiv. Izbacio sam jer je djelovalo pjesnički, kao opravdavajuće za čitaoca. Možda bi bilo najbolje reformulisati rečenicu da se koristi direktan citat, po mogućnosti sa izvorom.
Imaš li neki predlog za reformulisanje rečenice. Nije opravdavanje, već objašnjenje. U suštini, Puniša Račić nije bio lud čovjek, već je imao takva shvatanja. --Polkovnik (razgovor) 16:04, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]
„Račić je u skupštinu prenio ratničko shvatanje čojstva i junaštva iz crnogorskih bratstava i plemena u kojima još nije sasvim bila iskorenjena ni krvna osveta.“. Riječi „ratničko shvatanje čojstva i junaštva“ me podsjećaju na filmove Mela Gibsona (u duhu „Freee-doooom“). Račić je imao pravo da se obraća kako god je htio, ali ako ne stavimo navodnike oko tih dijelova teksta, sama vikipedija zvuči kao Mel Gibson: riječ „čojstvo“ je, ruku na srce, arhaizam, a u kombinaciji sa „junaštvo“ već čini poznatu frazu. Zato mislim da vikipedija ne treba da se obraća čitaocu sa „on im je objasnio ratničko shvatanje čojstva i junaštva“, nego bi bilo najbolje da se navede kompletan citat (ne koristeći se prepričavanjem, tj. indirektnim govorom), ili da se makar u samoj rečenici te pjesničke riječi uokvire navodnicima. Moje skromno mišljenje je stvarno da je Račić, ako je to govorio, opravdavao sebe. Zato vikipedija od toga treba da se distancira tako što će se precizirati da se riječi samo prenose, a to se čini upravo navodnicima. Zgodna stvar ti navodnici :) --Darko Maksimović (razg.) 00:33, 11. april 2009. (CEST)[odgovori]
"Čojstvo i junaštvo" je moto, ideal, bezbroj puta ponavljana fraza, koja predstavlja osnov života svakog Crnogorca, tj. crnogorskih plemena. --Polkovnik (razgovor) 19:59, 12. april 2009. (CEST)[odgovori]
3. Tvrdnju da se od revolvera nije odvajao zaista nije trebalo izbaciti. Ona je enciklopedijska činjenica, koja je uostalom ključna imajući na umu što se poslije dogodilo. Takođe, mislim da članak treba imati barem na jednom mjestu da je on bio čvrsti srpski nacionalista. --Polkovnik (razgovor) 14:51, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]
Što se tiče revolvera, izjava je neprovjerljiva. Ko može da zna da ga je uvijek i svuda nosio sa sobom? Može jedino da se navede autor, skupa sa obaveznim izvorom, koji to tvrdi za njega. Pored toga, ta izjava čitaoca navodi na mišljenje da ubistvo nije planirano unaprijed (od strane kralja, na primjer), što je spor koji nikad nije riješen. Na taj način se škodi neutralnosti članka (zvuči kao „ma nije bilo planirano, on je uvijek nosio pištolj sa sobom“ - nije ni uobičajeno ni normalno da se to odnosilo čak i na njegove boravke u skupštini, čak je i nedozvoljeno).
Svjestan sam na šta može ličiti - ali to jeste istina. Uvijek ga je nosio sa sobom i svugdje je sa njim viđen. Nije dolazio niti na jednu jedinu sjednicu bez njega (no doduše nije bio jedini poslanik). Koliko god to izgledalo kao pokušaj prikazivanja incidenta kao spontani čin - izostavljanje se može shvatiti kao ravno pokušaju ukrivanja istine, radi isticanja upravo te mogućnosti (što nije u redu). Ne bih se složio baš da nikada spor nije riješen. Ipak je bilo fer suđenje, koje su posmatrali i domaći i strani novinari, i Srbi (i Crnogorci) i Hrvati. Slažem se da ostaju mjesta za sumnje, kao i uvijek, ali treba naglasiti da su to prvenstveno nepotvrđene teorije zavjere prouzrokovane Račićevom posjetom ministra Korošeca. --Polkovnik (razgovor) 16:04, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]

Čitao sam članak na hrvatskoj vikipediji, koja navodi jedan izvor podataka, a koja govori o njegovom bogaćenju pljačkom na Kosovu, vezanosti sa procesom protiv članova „Crne ruke“, povezanosti sa Nikolom Pašićem itd. Mislim da bi vrijedilo vidjeti šta od toga može biti provjerljivo i ubaciti, svakako bi bilo važno. --Darko Maksimović (razg.) 15:50, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]

Svakako da vrijedi potražiti, ali u obimnoj literaturi o Puniši Račiću do sada ništa slično nijesam uspio naći. Nastaviću kopati, možda i naiđem. Ne isključujem da je u pitanju originalno izmišljanje, jer je kako vidim ranije stajalo i da je on bio otvoreni agent srpske vlade i slično; sve u svemu prilično čudno.
Klica sumnji dolazi od mogućnosti da je u pitanju jedan prilično kontroverzni korisnik, koji je do sada iznio brojna originalna izmišljanja na hrvatskoj vikipediji, a koji naime tvrdi da od 1912. do 1918. godine Puniša Račić uopšte nije bio u Crnoj Gori (!!!) i da se tako nije mogao boriti u svjetskom ratu ili biti komita, koji koristi ustaške sajtove kao izvor za taj i druge članke, kao i forume (sic!), a konkretno forum Nacionalnog stroja kao relevantno mišljenje za srpsku javnost. U svakom slučaju, neću se osvrtati previše na članak sa hrvatske vikipedije, iz očiglednih razloga. --Polkovnik (razgovor) 16:04, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]

Okej, nisam se toliko udubljivao, ali ako ti kažeš... Vodio sam se mišlju da u svakoj laži, kao i u svakoj šali, ima pola istine. Elem, nije mi jasno zašto stalno brišeš zastavice koje sam stavio, čak tvrdeći da su reference prisutne u istoj rečenici. Evo, stavka po stavka ovdje, da ne bismo ulazili u rat izmjena, što nije moj omiljeni sport:

  1. naime, jedan poslanik[pojasniti] Saveza zemljoradnika je izjavio kako on... - ta rečenica sadrži tipična tzv. „neodređena tvrdnja“ (engl. Weasel word, vidi en:Weasel words). I zato pored stoji zastavica „neodređeno“ i mora da ostane 1. dok se ta rečenica ne izbaci 2. dok se neodređeni izraz ne promijeni u određeni (npr. „narodni poslanik Pera Perić je rekao...“).
  2. ...iz parlamenta bez krvi i ne izlazi. - to je dovoljno teška izjava, i izjava o izjavi, da ni pod kojim uslovima ne može da opstane u članku na vikipediji bez jakog izvora. (naglašavam „jakog“). Ti si tu zastavicu obrisao, jer navodno je referenca već data. U kom dijelu teksta je data? Niti u toj, niti u nekolicini narednih rečenica, nema nikakve reference. Ne možemo očekivati od čitaoca da pretražuje sve ponuđene reference u cijelom tekstu da bi pronašao dokaz za tu rečenicu. I ova zastavica je stavljena, pored ove {{неодређено}}, jer je, prosto, u pitanju druga vrsta problema sa rečenicom. U dijelu „Neki tamo poslanik“ problem je neodređenost, a čitava rečenica (i zato stavljam na kraj rečenice) je neprovjerljiva jer traži referencu. Ako bi stavio referencu, našli bismo i ime poslanika, i tako bi oba problema bila riješena odjednom.
  3. umro je od srčanog udara - to takođe zahtijeva referencu, jer navodi čitaoca da je Radić ionako bio bolestan, pa čak nije ni umro od pucnja, nego bi ga svakako strefila srčka. Ljekari su docnije utvrdili da je smrt posredno prouzrokovao hitac, te ovo nije tačno, a rečenica navodi na to. Okej, čak i ako navodi, ako je tačna treba da stoji. Ali zato zahtijeva referencu. Kao i u slučaju stavke iznad, ni u toj rečenici, ni u nekolicini narednih rečenica, do kraja pasusa, nema nikakve reference. Ako je referenca ista kao neka prethodna, stavi <ref name="..."/> i „Bog te veselio“. Ako reference trenutno nema, ili ne možeš da je nađeš, dotle neka ostane zastavica koju sam stavio. Služi upravo za ovakve situacije. --Darko Maksimović (razg.) 19:44, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]
1. i 2. OK. Izvinjavam se za uklanjanje toga.
3. Izvor za srčani udar je isti kao i izvor za zdravstveno stanje, jedino čemu se ja protivim je uduplanom citiranju izvora, mislim da bespotrebno proširuje taj članak. Zato nijesam mnogo pažnje pridavao tome, ali ako je sada već konstatovano na stranici za razgovor... Ne slažem se da navodi čitaoca na to, pogotovo ako imamo na umu rečenice koje su uslijedile poslije.
Zamolio bih Vas još samo da se vratite na one 3 tačke što sam ukazao gore, kako bismo raspravili još ta preostala sporna pitanja. --Polkovnik (razgovor) 23:01, 10. april 2009. (CEST)[odgovori]

Nema potrebe da mi persirate, osim ako ne insistirate na tome, pošto smo se nekako svikli na to ovdje :) Priznajem, zaboravio sam na te dijelove gore, izvinjavam se, ali evo sad sam odgovorio (takođe gore). --Darko Maksimović (razg.) 00:33, 11. april 2009. (CEST)[odgovori]

potrebno prerađivanje

Članku je i dalje potrebno prerađivanje, jer se poglavito koristi srpskim izvorima i izjavama samog Puniše. Ne mogu se ubice i atentatori kovati u zvezde na Vikipediji, koliko god ih neko simpatisao. --Damjan /razgovarajmo/ 00:27, 22. maj 2009. (CEST)[odgovori]

Savršeno se slažem. Ja sam iznad objašnjavao šta mislim da ne valja, ali u jednom trenutku sam odustao. Prvenstveno mislim da treba redukovati citate Račićeve retorike, jer su nepotrebni. Može biti da je to tačno, ali treba li u članak napisati baš sve što je Račić ikad rekao u vezi sa događajem? Tako bismo možda došli do potpunog uvida šta je on mislio o događaju, ali za to služe knjige, a ne enciklopedijski članak. Lično mislim da je članak i prije Polkovnikovih izmjena bio tematski zaokružen, i da su sva ova detaljisanja ko je tačno šta rekao i pomislio tog dana suvišne i neenciklopedijske, a da ne govorimo da su i vjerovatno naklapanja autora knjiga koji su htjeli izdati nacionalističko štivo za radosne kupce. Ja sam pisao članak kakav je bio prije Polkovnikovih izmjena, pa mi je bilo i malo neprijatno da budem oštrog mača (tastera Delete) jer bi neko mogao pomisliti da shvatam članak kao „svoj“ i nedodirljiv. Zato bi mi više odgovaralo da se neko drugi zabavi brisanjem i neutralisanjem. Premda mislim da je trebao biti stroži pri odabiru sadržaja koji je prenio u članak, ja vjerujem da je Polkovnih imao najbolje namjere i da je radio na osnovu literature, ali ja ne osporavam Polkovnika, nego tu literaturu, i mislim da je trebalo birati samo enciklopedijski sadržaj pri unošenju, uz jasno naznačavanje da „taj-i-taj autor navodi da...“, a ne da je „Račić/Radić/neko drugi ustao i uzviknuo... itd.“ --Darko Maksimović (razg.) 03:01, 22. maj 2009. (CEST)[odgovori]

razdvajanje

Veći deo članka, koji se tiče ubistava treba prebaciti na Atentat u Narodnoj skupštini. Ono što se tiče samo Račića i njegove biografije treba ostaviti.--Damjan /razgovarajmo/ 03:43, 9. jul 2009. (CEST)[odgovori]

Sadržaj članka

Ovaj članak zahteva pouzdane recenzirane izvore kako bi se tema članka predstavila kvalitetno i objektivno. Preporuka je da to budu izvori dostupni na sajtu GoogleBooks. Pogledajte Vikipedija:Navođenje izvora--Autobot (razgovor) 07:53, 17. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Разговор:Пуниша_Рачић/Архива_1&oldid=27358938”