Razgovor:Romanijski korpus JVuO/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Romanijski korpus nikako nije mogao imati 5000 ljudi pod oružjem. -- Bojan  Razgovor  07:50, 12. jun 2016. (CEST) Da, u početku je imala mnogo više.--BosnaSRB RS (razgovor) 15:55, 12. jun 2016. (CEST)[odgovori]

A cime je bila naoruzana :) -- Bojan  Razgovor  19:06, 12. јун 2016. (CEST)[odgovori]


Борци Романијског корпуса су били наоружани већином полу-аутоматским оружјем, и мањим дијелом аутоматским. Број од 5.000 наоружаних четника у корпусу био је утврђен у јесен 1943. када је Драгољуб Михаиловић захтјевао од свих команданата извјештаје о бројности и наоружању. Бројност током прве половине 1944. је био свакако већи од 5000, али није тачно утврђен, зато се користи податак из јесени 1943. а такође се може узети и као просјечно бројно стање. Romanijars (разговор) 20:51, 12. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Jesen 1943. je period kada su četnici zapadno od Drine poraženi posle bitke na Neretvi. Jesen 1943. je period kada partizani iz istočne Bosne i Crne Gore pokušavaju da prođu u Srbiju. Četnički korpusi u Srbiji, gde su se još držali, su imali nekoliko stotina do koju hiljadu loše naoružanih ljudi. Nemoj da veruješ svemu što čuješ od Mihailovića. Sila od 5000 naoružanih ljudi bi predstavljala značajan izazov za partizane i promenila bi tok istorije. -- Bojan  Razgovor  04:04, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

O tome ko je pobjedio a ko izgubio na Neretvi, može se posebno raspravljati, ali je notorna činjenica da su mnogo veće gubitke imali partizani u toj bici nego četnici, uz to su samo dijelovi Romanijskog korpusa učestvovali u bici, sa minimalnim gubicima, tako da to nije uticalo na njihovu brojnost.Romanijars (razgovor) 17:27, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Jel vama vasa istorija smesna - 5000 dobro naoruzanih ljudi koje do kraja uniste partizani? Pogledaj gde su bili partizani pre bitke na Neretvi, a gde posle. Partizanima su gubitke nanosili Nemci, Italijani, ustase i cetnici, dok su cetnici oterani od mosta od desetkovanih partizana. -- Bojan  Razgovor  19:35, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Činjenice o borbi, vojsci, oružju, i uopšte o JVuO, su godinama namjerno lažirane, iskrivljavane, falsifikovane, lažirane, degradirane, a sve od strane zvanične vlasti crveno oboje. Podatak koji skoro niko ne zna, je recimo i to da upravo na Neretvi, partizani i četnici nisu htjeli da se bore jedni protiv drugih, jer su to bila braća, kumovi, rođaci, prijatelji. Manje poznat je i podatak da je kazna za zarobljene Četnike od strane komunista bilo samo to da ih je Peko Dapčević samo kritikovao zbog izbora vojske u kojoj su se obreli.Obje durmitorske brigade i Sandžaklije izdali su, jer su javno izjavili da neće da se bore protiv svojih sinova, sestara i braće koji se nalaze u redovima komunista. Pri nailasku komunista iste su pozdravljali sa pesnicom i uzvikom: “Smrt fašizmu”! Par dana kasnije, 18. marta Petar Baćović izvještava Mihailovića: „Ovog momenta vratilo se 10 Crnogoraca nikšićke brigade koji su bili zarobljeni kod boljševika.--Sarajlija! (razgovor) 20:42, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Da su četnici silom terani da se bore protiv partizana je tačno. Oni koji su na silu mobilisani nisu hteli da se bore, oni koji su mrzeli partizane jesu. Uhvaćeni partizani bi bili obično bili streljani i partizani nisu imali šta da izgube. Dok su četnike pošteđivani i nisu imali razloga da se bore. Ali ovde je problem navodnih 5.000 naoružanih četnika. Da li nekome ima smisla da su partizani tek tako uništili ovu navodno veliku i jaku vojnu formaciju? -- Bojan  Razgovor  20:53, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Da ja razumijem o čemu ti pričaš, ali opet moraš imati na umu, da sarajevsko-romanijski kraj, u Drugom ratu, je bio izričito četnički, kraj, ja sam odatle i znam to iz prve ruke, moji svi su bili u četnicima, i par đedova je čak uhvaćeno sa Savom Derikonjom. Narod sarajevsko-romanijskog kraja je masovno bio u JVuO, i to ne samo srpski narod, nego i muslimanski. Dalje, ako uzmemo podatak da je samo Sarajevo, ili sarajevski basen, današnji Kanton Sarajevo, 1945. godine imalo oko 115.000, pola od toga su bili Srbi, i kad se na to dodaju još Vlasenički, Rogatički i Kalinovački, krajevi koji su ulatili u Romanijski korpus JVuO, tada imamo cifru od najmanje 70.000 Srba na tom prostoru, ako naravno odbacimo žene, starce i djecu, a uzmemo činjenicu da je u i oko Sarajeva, bio veći broj kasarni bivše vojske sa naoružanjem, i to da je vrlo mali broj bio u partizanima vrlo lako se može doći do činjenice, od najmanje 5.000 naoružanih pripadnika JVuO. Naravno, tu je i izdaja, saveznika JVuO i prelazak na stranu njihovih neprijatelja, i udružena borba svih vojski protiv JVuO, na samom kraju rata.--Sarajlija! (razgovor) 21:08, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Čak i da je bio 100% na strani četnika, 5.000 naoružanih četnika u ovom korpusu je verovatno fikcija. Da je taj narod bio čvrsto uz četnike, partizani ne bi tako lako uništavali četnike od bitke na Neretvi i naročito nakon Teheranske konferencije. -- Bojan  Razgovor  21:14, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Ali čekaj, ti uporno ponavljaš, komunističku "istinu" o tim događajima. To razbijanje četnika na Neretvi, je jedna od velikih komunističkih laži. U pređašnjoj poruci sam ti napisao podatak ,da je veći broj brigada, napustio borbu zbog toga što nisu htjeli da pucaju na svoju braću, rođake, na svoj narod. A to su kasniji stvaraoci istorije Drugog rata iskoristili za svoju verziju o "razbijanju" četnika. Zvanična istorija o Drugom ratu, nije ništa drugo do potpuno objelodanjenje one poslovice..."Istoriju pišu povjednici". A kad veći broj vojski dovedenih sa svih strana udari na jednu vojsku, džaba što je narod uz njih, kad oni tu nemaju nikakve šanse. Imala je JVuO oružje na početku, ali čime da se bore na kraju rata, kad nema više saveznika, svi prešli na stranu crvenih, i zbog toga su i pali na kraju rata. A da, i da navedem jedan primjer, koliko su ovi "komunisti" zaluđeni tom lažnom istorijom, dokazuje i to da na stranici o njihovoj borbi, JVuO je stavljena u istu kolonu sa Ustašama, Domobranima, Njemcima, Italijanima, kolaboracionistima. Ja kad sam pokušao da razdvojim JVuO od njih i stavim ih u posebnu kolonu, zaključano je uređivanje.--Sarajlija! (razgovor) 21:28, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Naravno da su četnici razbijeni na Neretvi. Partizani su pre operacije Vajs imali Bihaćku republiku, a poske bitke na Neretvi prodrli su Crnu Goru (koja je do tada bila sigurna zona za četnike). Kako su partizani stigli do Crne Gore, ako nisu razbili četnike. Ili ti hoćeš da vodiš logikom - pobedili smo NATO 1999? -- Bojan  Razgovor  21:50, 13. јун 2016. (CEST)[odgovori]

...--Сарајлија! (разговор) 01:08, 15. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Jebi ga, kad logika nije jača strana. -- Bojan  Razgovor  05:17, 16. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Ime članka

Milim da bih ime članka treablo da bude Romanijski korpus JVuO ili Romanijski četnički korpus, bez ovoga Gorski štab 220. Ovo kažem na osnovu dosadašnje prakse kod pisanja članaka o vojnim jedinicama --Pinki (razgovor) 21:46, 13. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Zvao se prvobitno Romanijski korpus JVuO ali su promijenili ime s obrazloženjem da kod većine jedinica JvuO piše Gorski štab.. Romanijars (razgovor) 01:55, 14. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Ovde se ne radi samo o preblemu naziva ovog članka, već o nazivima svih korpusa JVuO, jer su nazivi rogobatni. Treba izbaciti ono Gorski štab. To je više kao neka šifra. Naziv jednice je svakako bio Romanijski korpus. --Pinki (razgovor) 16:23, 15. jun 2016. (CEST)[odgovori]


Što se mene tiče, nek se promijeni. Romanijars (razgovor) 23:27, 15. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Cetnicki korpusi

U bici na Jelovoj gori dve partizanske divizije, svaka po oko 3.000 ljudi, su porazile grupu od 6 jurišnih korpusa. Čisto da dobijete sliku koje veličine su bili tzv. četnički korpusi. Bolje da ne otvorim priču kako i čime su bili naoružavani. -- Bojan  Razgovor  02:51, 17. јун 2016. (CEST)[odgovori]

@Romanijars:

Zbog šarolikosti svojih jedinica, a također i zbog četničkog običaja da iz propagandnih razloga pretjeruju s brojkama, vrlo je teško odrediti stvarnu veličinu četničkih snaga. U svom proglasu srpskom narodu od 1. decembra 1941, Mihailović je rekao da četnici imaju »u zemlji jednu jaku vojničku organizaciju, koja broji preko 300.000 duša.«[1] Kasnije je mnogo spominjana vojska od »200-300.000« četnika. Očito, neke su brojke uključivale ne samo grupe pod oružjem, već također i ljude s mobilizacijskih spiskova raznih poziva, za koje se pretpostavljalo da su prisutni na područjima pod četničkom kontrolom. U svom telegramu vladi u izbjeglištvu od 20. marta 1943. Mihailović govori da je organizirao najmanje 1000 ljudi u svakom srezu (kotaru) i to u 180 od 338 srezova u zemlji, ili ukupno 180.000 ljudi; u većini ostalih kotareva, osobito u Vojvodini, sjevernoj Hrvatskoj i sjevernoj Sloveniji, navodi da je djelovao potajno.[2] Ali prema majoru Vučkoviću, jednom od Mihailovićevih glavnih komandanata »ono što je u svim izveštajima iz tog doba bilo tačno, to je broj boraca sa dotične teritorije koji su se u slučaju dovoljnog naoružanja mogli osposobiti.«[3] Krajem 1943, kaže Vučković, jačina raznih korpusa u zapadnoj Srbiji kretala se između 2.500 — 3.000 ljudi, ali je bila mnogo manja u Istočnoj Srbiji i ravničarskim dijelovima zemlje. Još jedan izvor — Nedićev činovnik koji je bio prisiljen da neko vrijeme, tokom jeseni 1943, bude sa četnicima i koji se kasnije vratio u Nedićev tabor — govori nam da se 67. korpus pod komandom majora Velimira J. Piletića (glavnog Mihailovićevog komandanta u sjeveroistočnoj Srbiji) sastojao od pet brigada s ukupno oko 600 aktivnih četnika i štabom od oko 60 ljudi.[4] O četnicima u Crnoj Gori i NDH znamo s više sigurnosti. Početkom 1943. bilo je oko 40-50.000 četnika u Crnoj Gori i talijanskoj zoni NDH; u njemačkoj je zoni krajem 1942. oko 10.000 bosanskih četnika imalo sporazum na principu »živi i daj drugima da žive« s hrvatskim kvislinškim vlastima, a broj četnika »pobunjenika« koji su aktivno radili protiv vlasti NDH bio je nesumnjivo mnogo manji.[5] Nijemci su krajem 1943. procijenili stvarnu jačinu četnika u cijeloj zemlji kako slijedi: Slovenija 500, sjeverna Dalmacija i Lika 2.000, zapadna Bosna 1.500, istočna Bosna 3.000, Hercegovina 3.000, Crna Gora 5.000, jugozapadna Srbija 2.500, sjeverozapadna Srbija 3.000, srednja Srbija 3.000, područje planine Kopaonika 1.500, jugoistočna Srbija 3-4.000 i sjeveroistočna Srbija oko 2.000 četnika. To čini ukupnu snagu od 30.000 do 31.000 ljudi.[6] Naravno, kao što će se kasnije pokazati, tokom 1944. došlo je do porasta četničkih snaga i u Srbiji i u hrvatskoj marionetskoj državi.

— Jozo Tomasevic

Za čitaoce koji znaju koliki je korpus, moram napomenuti da su četnički korpusi bili samo nazivi, pa i kada je brojno stanje bilo nekoliko stotina ljudi, možda i manje.

— Ratko Martinovic

Dakle, naveo sam nekoliko izvora koji pisu o jacinni korpusa, sto baca sumnju da je ovaj korpus imao 5000 naoružanih četnika. Ti si uneo tvrdnju da ima 5000 naoružanih četnika, ti bi trebalo da objasniš zašto ta brojka odudara iz opsega. 5000 naoružanih ljudi je respektabilna formacija, a u članku ne piše kako je nastala, u kojim bitkama je učestvovala i kako je uništena. To je bitnije nego ko je kome bio posilni -- Bojan  Razgovor  05:08, 20. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Broj od 5.000 je jedini validan jer je to izvještaj Draži. Ovo što ti navodiš je čista proizvoljnost i pusta želja. Na osnovu čega je Jožo sastavio izvještaj? Odgovor je pusta želja.

Brojno stanje korpusa 7.500 četnika, po njemačkim(Treći rajh) izvorima. Desetodnevnom izveštaj 369. divizije od 10. oktobra 1943. ---Bundes arhiv, Vojni arhiv, RH 26-369/61.--BosnaSRB RS (razgovor) 20:41, 20. jun 2016. (CEST)[odgovori]

Jesi ti corav? Vidis li reference? Može li link do tog iyvora? Je li vama ič sumnjivo da je jedinica od više hiljada ljudi tek tako pukla? Partizanske divizije su imale 3000 ljudi na početku bitke za Srbiju, pa su obrisale patos četnicima. -- Bojan  Razgovor  20:53, 20. јун 2016. (CEST)[odgovori]

Ниси ништа написао везано за овај чланак.

Романијски корпус 7.500 четника, по њемачким(Трећи рајх) изворима. Десетодневном извештај 369. дивизије од 10. октобра 1943. - Бундес архив, Војни архив, РХ 26-369/61.

ЈВуО директни извор из 1943. године, 5.000 људи. --BosnaSRB RS (разговор) 23:29, 20. јун 2016. (CEST)[odgovori]

To je propaganda. Sam Draža Mihailović je veliki lažov - toliko su četnički izvori pouzdani. Četnika i nije bilo toliko, niti su bili dobro naoružani. Razlog četničke kolaboracije je bio to što su bili slabiji od partizana, što im je uvek falilo oružja i municije. -- Bojan  Razgovor  04:41, 21. јун 2016. (CEST)[odgovori]

  1. ^ Mikrofilm br. T-311, rok 192, snimci 323-345.
  2. ^ Živan L. Knežević, Why the Allies Abandoned, dio 1, str. 6-7.
  3. ^ Vučković, »Gerilske formacije«, str. 72.
  4. ^ Izvještaj Nijemcima 31. decembra 1943. Mikrofilm br. T-311, rola 189, snimci 232, 237.
  5. ^ Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimci 568-569, 583. Za detalje vidi Glavu 7, str. 206-210.
  6. ^ Mikrofilm br. T-311, rola 189, snimci 262.