Razgovor:Savantizam

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi podnaslov[uredi izvor]

Savant sindrom se deli na 3 kategorije:

  • splinter - kada osoba pokazuje preokupaciju sticanju određenog znanja;
  • talented - svoje mogućnosti dovode na novi nivo pomoću individualne varijacije van onog naučenog;
  • prodidžijus (izvanredan) - su najređa grupa poznato ih je tek oko 100 u celom svetu , a njihove sposobnosti bile bi fascinantne i da ih poseduje osoba bez hendikepa.

Često se javlja i sposobnost fotografskog pamćenja - mogu se do detalja prisetiti npr tablica automobila, geografskih karti, različitih informacija koje su samo jednom pogledali, na taj način "gutajući" znanje iz čitavih knjiga koje bi samo jednom pročitali. Pojedini mogu pogoditi koji će dan biti određeni datum bilo iz prošlosti ili iz budućnosti. Umetnička crta može biti dosta izražena - tako su neki muzički geniji, dok se ta genijalnost ređe javlja na području slikarstva i vajarstva.

Poznate ličnosti sa savantizmom[uredi izvor]

Najpoznatiji savant Kim Pik - koji je poslužio kao inspiracija filmu Kišni čovek - rođen je bez poveznice leve i desne hemisfere mozga. Ima zapanjujuće sposobnosti pamćenja i to već od ranih dana, kao i sposobnost izvođenja raznih matematičkih operacija koristeći se samo sopstvenim umom. No, uprkos briljantnim mogućnostima - kao paradoksalno poređenje navode kako Kim nije sposoban sam zakopčati sopstvenu košulju, a rezultati Iq testova su mu ispodprosečni.

Najčešće intelektualne sposobnosti koje se javljaju kod savanta su: kompjutersko pamćenje datuma, imena, telefonskih brojeva, zatim izvanredno brzo i tačno izvođenje „napamet” aritmetičkih operacija sabiranja i množenja čak i petocifrenih brojeva i sl.