Pređi na sadržaj

Razgovor:Srednjovekovne zastave Nemanjića

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ovo opširan tekst, ali ima OGROMAN broj loših stvari. Ukoliko se niko ne bude protivio, ja ću te stvari izmeniti u skorijem roku:

- Ima velik broj ovakvih delova teksta: a o čemu nam upravo govori u svom radu „Istorija Srba“, češki istoričar Konstantin Josef Jireček (1854-1918) Jiriček nam nalazi još podataka Istoričar Kosta-Stojan Novaković (1842-1915) nam objašnjava itd. Da se ne bi svaki čas govorilo ko šta misli i ko je šta rekao, Vikipedija ima REFERENCE, kojih ovde ima velik broj. To je dobra stvar, ali zato ne treba napisati u samom tekstu: ,,Taj i taj istoričar misli to i to, nego samo postaviti referencu na kraju tog dela teksta.

- Loši linkovi kod dosta ličnosti: Na primer, piše Kralj Stefan Uroš V Nemanjić, a misli se na Uroša I.

- Iako je tekst na ćirilici, ima delova kao što su: Sigismund von Luxemburg, Konstantin Josef Jireček, papa Honorius III itd. koji su pisani latinicom.

- Takođe, dosta imena su napisana pogrešno: Evdokia Angelina Komnenos, Alexios III Angelos, Konstantinopolj, itd. To jesu njihova grčka imena, ali mi ih ne pišemo tako, nego Jevdokija Komnena, Aleksije III Anđeo, Konstantinopolj (Carigrad) itd.

- U delu Ratna Zastava Nemanjića se kaže da je zastava kralja Vladislava bila čuvana u Dubrovniku. Onda piše nešto malo o Vladislavu: Kralj Vladislav je bio četvrto dete Stefana II „Prvovenčanog“ Nemanjića (1165-1228), velikog župana (vladao: 1196-1202 i 1204-1217), a potom i kralja Srbije (vladao: 1217-1228). I to je U REDU, naravno, treba da piše nešto o njemu. ALI, onda ide POTPUNO nepotreban deo, što se tiče zastave i Vladislava: Italijan Cencio Savelli (1148-1227), tj. rimski papa Honorius III (papa: 1216-1227), poslao je Stefanu Prvovenčanom krunu (venac), priznajući tim činom istog za kralja. Rastko Nemanjić (1174-1236), poznat po monaškom imenu Sava (arhiepiskop: 1219-1233), ovenčao je (krunisao) Stefana za kralja 4. januara 1217. godine, po pravoslavnom obredu u manastiru Žiča. Od ovog vremena Stefan Prvovenčani, uvodi umesto titule kralja Duklje (do tada je titla „veliki župan“ bila iznad kraljevske), titulu velikog kneza Duklje, kao što je postojala ista titula za vladara Huma. Grčka princeza Evdokia Angelina Komnenos (1173-1211), tj. grč. Ευδοκία Αγγελίνα Κομνηνός, bila mu je majka, a njen je otac bio niko drugi do Alexios III Angelos (1153-1211), odnosno grč. Αλέξιος Γ' Άγγελος, car Romeje (vladao: 1195-1203). NA KOJI NAČIN se to tiče ZASTAVE kralja Vladislava?!

- Jedan od standardnih (čitaj: najčešćih) oblika vladarskih zastava u srednjem veku A zašto ne bi odmah napisali NAJČEŠĆIH?

- Zastava, koju su nosili kraljevi Srbije (iz roda Nemanjića) bila je obeležena heraldičkim simbolom crvenog dvoglavog orla (raširenih krila) na podlozi zlatne boje (a ponekad i na beloj). Može li neka referenca za to? Koliko ja znam, bio je crveni orao na srebrnoj (beloj), a ne na zlatnoj.

- Đenovljanin Angelino Dulcert (Angelino de Dulceto/Dulceti ili Angelino de Dalorto) Nepotrebno nabrajanje svih njegovih imena.

- Ovaj deo je potpuno nepotreban i širok. Ovde se ne priča o Dušanovoj vladavini, nego o njegovim zastavama. Dovoljno je reći ukratko od kad do kad je vladao, i postaviti link na njegovo ime. Kralj Stefan Dušan se proglasio za srpskog cara 25. decembra 1345. godine (oko Božića) u gradu Seru (grč. Σέρρες). Prema do tada već uveliko ustaljenim običajima, carigradski patrijarh je krunisao careve na Istoku, a papa, careve na Zapadu. Pošto se Dušan nije mogao nadati da će ga iko od ove dvojice krunisati, srpska arhiepiskopija je uzdignuta na rang patrijaršije. Srpski arhiepiskop Joanikije I (arhiepiskop: 1338-1346), postao je prvi srpski patrijarh, i pošto više nije bilo nikakvih prepreka, Stefan Dušan Nemanjić je formalno krunisan za cara 16. aprila 1346. godine (na Uskrs) u Skoplju, svojoj prestonici. Krunisanje su obavili već pomenuti patrijarh Joanikije I (patrijarh: 1346-1354) i bugarski (trnovski) patrijarh Simeon (patrijarh: 1341-1348).

- Trebalo je u tekstu RANIJE pomenuti prelazak sa crvenog na belog orla (carstva), a ne usputno kao ovde: nalaze se ovde već pominjani srpski car Dušan i njegov sin Stefan Uroš Nemanjić. Oba vladara (i car i kralj) prikazani su u oklopu, s tim što je na grudnom oklopu Dušana beli dvoglavi orao (heraldički simbol Srpskog carstva), a na grudima njegovog sina Uroša crveni dvoglavi orao (heraldički simbol Srpskog kraljevstva).

- Srpska srednjovekovna država celim tokom svoga postojanja kao slobodna država (od Stefana Nemanje Zavidovića pa do definitivnog pada pod Turke 1459. godine) je imala samo dve heraldičke oznake, a to su bili crveni dvoglavi orao na beloj (ili zlatnoj) podlozi i štit sa krstom i ocilima/ognjilima. Dva pitanja: 1. Otkud sad odjednom štit sa ocilima? Ne kažem da nije bio srpski grb, ali nije pomenut NIJEDNOM u toku teksta, do ovog trenutka. 2. Sad ovaj deo potire samog sebe od malopre. Šta bi sa Belim orlom carstva?

--MornLandazar (razgovor) 09:28, 2. maj 2013. (CEST)[odgovori]