Pređi na sadržaj

Razgovor:Stojkovići (porodica)

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kritika članka[uredi izvor]

Nisam hteo da ispravljam paušalno napisan tekst u kome se vidi i to očigledno, tendencija da neko svoje ime, odnosno ime svoje porodice veže za ime slavnog vojvode. Da bi se iznele neke tvrdnje, mora da postoji argumentovani dokaz (dokazi), ali toga nema ni u jednoj tvrdnji. Na primer: Milenko je imao sinove Milana i Ivana, a Živan je bio njegov brat, mlađi od njega bar desetak godina. Samo jedan od njegovih sinova dolazio je u Srbiju kod kneza Miloša, i to ne da traži "neka imanja koja su pripadala njihovom ocu", već jednostavno pomoć u novcu njihovog "osiromašenog" oca. Nije, dakle, tačna tvrdnja da su Milan i Ivan po nalogu kneza Miloša ubijeni. Milenkovih potomaka ima i danas u Rusiji, a za to ima i opipljivih dokaza. Što se tiče familija koje svojataju Milenka Stojkovića, malo je mnogo naivno da bez ikakvih dokaza neko tako što može tvrditi. Upućujem na moju studiju "Gospodar Milenko Stojković", Istorijski arhiv Kruševac, 2003, kao i na monografiju Bore Radovanovića Grčkog "Kličevac u Stigu", Smederevo, 1991. Ne igrajmo se neproverenim, dakle - netačnim podacima.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 78.30.168.197 (razgovordoprinosi) | 11:42, 19. jul 2009

Odgovor na kritiku[uredi izvor]

Hvala na ukazivanju na literaturu. Pogledaću je u Gradskoj biblioteci u Beogradu. Niko ko je sastavljao ovaj članak nema nikakve pretenzije na porodične veze sa slavnim vojvodom. Na više mesta u literaturi pominje se da ima raznih samozvanih vojvodinih potomaka. Ovde izneseni podaci su svi iz literature iz 19. i 20. veka. To naravno ne znači da ne može biti grešaka. Možete u fus notama da vidite koja je literatura. Da je Živan sin a ne brat nalazi se kod Milićevića, što može biti greška, naravno. Podaci o STojimirovićima izneseni su tamo gde je navedeno u fus noti kao i u Milan Jovanović-Stojimirović, Siluete starog Beograda, Prosveta, Beograd 2008, gde je takođe detaljna priča o Ivanu i Milanu i njihovom potraživanju od Miloša imanja Klepečka.


Nažalost, uvidim u knjigu T. Simića "Gospodar Milenko Stojković", Istorijski arhiv Kruševac, 2003, ne mogu se potkrepiti podaci o porodici i potomstvu vojvode Milenka Stojkovića. Knjiga je obimna, i kako i piše u recenziji ruskog profesora na početku knjige njoj nije u prvom planu vojvodina ličnost, već šira istorija srpskog naroda. Verovatno zbog toga se ne vide istorijski izvori ni za jedan podatak o porodici gospodara Milenka.

  • Da je Živan sin vojvodin izvor su dva reprezentativna dela iz 19. veka Pomenik znamenitih Srba od Milana Milićevića i Karađorđe i njegove vojvode od Konstantina Nenadovića. U Simićevoj knjizi gde se nalaze rodoslovi ništa ne potkrepljuje tvrđenje da je Živan bio brat a ne sin.
  • U Simićevoj knjizi ne vidi se odakle je podatak o imenima vojvodinih roditelja. Umesto ponovne široke priče o srpskoj istoriji koju možemo pročitati i u reprezentativnoj Istoriji srpskog naroda (SKZ, Prosveta), bolje bi bilo da imamo makar neki podatak odakle su Milenkovi roditelji, koja im je krsna slava, makar samo priče iz sela Kličevac.
  • Cela priča o sestri vojvodinoj i Turčinu Ujezini nije nemoguća, ali ime Ujezin verovatno nije tačno, jer nije uobičajeno kod Turaka. Takođe, nije jasno šta je bilo sa vanbračnim sinom Milenkovim koga je usvojila njegova sestra, odnosno njegovim potomstvom. Inače, postoje priče da je Milenko, koji je držao harem svoju vanbračnu decu nekada čak i poklanjao nerotkinjama.
  • Odakle je podatak da je bio knez knežine ramske Đuka Stojković (inače deluje verovatno).
  • Šta je sa Živanovim potomstvom, da li ga je imao?
  • Podatak da je knjaz Miloš naredio ubistvo Milenkovih sinova može se videti kod Milana Stojimirovića,Siluete starog Beograda, Prosveta, Beograd 2008. Taj podatak može biti pogrešan i Milićević spominje dolazak samo jednog sina, ali nema drugih izvora ni za jedno ni za drugo tvrđenje. Milan Stojimirović je bio ugledan i poznat u Beogradu i više puta je obljavljena njegova knjiga u Prosveti a pre toga u štampi u nastavcima, i malo je verovatno da bi se brukao proizvoljnom pričom o srodstvu njegovog ujaka dr Stojimirovića, lekara, psihijatra direktora Laze Lazarević, sa vojvodom Milenkom. Sam dr Stojimirović, koji je živeo u 19. i prvoj polovini 20. veka, ostavio je svoje uspomene koje to potvrđuju (navode se u članku).
  • Nadao sam se da u knjizi ima nešto o Milenkovom potomstvu u Rusiji, ali nema ništa, sem da pisac za njima traga. Malo je verovatno da se oni ne bi pojavili do sada, ali nije nemoguće. Milenko je u Rusiji imao priznat čin pukovnika, koji sa sobom je nosio i nasledno plemstvo (dvorjanstvo) prema ruskim zakonima, kao i visoka primanja kao penzionisani pukovnik, sinovi su imali pravo, kao i kasnije sinovi drugih vojvoda na besplatno školovanje u kadetskim korpusima (vojne akademije), nakon čega su mogli postati ruski oficiri.
  • Da je general Mihailo Živković, poznat kao "Gvozdeni general", komandant odnrane Beograda 1915, unuk vojvode Milenka Stojkovića nalazi se u knjizi Generali vojske Kraljevine Srbije od dr Milića Milićevića. Podatak deluje verodostojno i u skladu je sa sličnim proverenim podacima o potomstvu drugih vojvoda.
  • Podatak da je diplomata Jovan Jovanović Pižon, poslanik Kraljevine Srbije u Londonu, diplomata, narodni poslanik itd, praunuk vojvodin našao sam u jednom rodoslovu, ponovo ću ga potražiti.
  • Smatra se da je Milenko imao više vanbračne dece, zbog čega se povremeno događalo da neko tvrdi da vodi poreklo od njega. O tome takođe piše Stojimirović. Da se oženio Katinkom piše kod Milićevića, ali nema reči o potomstvu od nje. Ako je sa njom išao u Rusiju zašto bi njihovo zajedničko zakonito dete koga Simić navodi kao Iliju ostavili u Srbiji. To dete je tada moglo imati najviše 2 godine. Koja majka i otac ostavljaju dete tek tako? Čak i da ga jesu ostavili, kako nikada nisu poslali po njega ? Dok su njegova braća školovana, nasledni ruski plemići i dr, šta je njihov zakoniti brat ? Jedini izvor koji se pominje u Simićevoj knjizi jeste njegov deda i jedan davno umrli deda iz Kličevca, za koga autor tvrdi da je poslednji direektni Milenkov potomak u Srbiji. Na osnovu tih, manje više priča u porodici sastavljen je ceo rodoslov koji ima dosta manjkavosti. Nije nemoguće da je neko dete Milenkovo ostalo i u Kličevcu, ali su porebna dodatna objašnjenja.
  • Dakle kad se sve uzme u obzir Simićeva knjiga, nažalost ne donosi nove podatke i ne potkrepljuje rodoslov (u kome su samo imena, nema zanimanja, godina, bilo čega). Ne mora da znači da je potpuno netačan, ali su porebna mnoga objašnjenja i istraživanja da bi dobio na verodostojnosti i da se na njega ne bi odnosilo ono što je gore sam kritičar članka izneo: "Što se tiče familija koje svojataju Milenka Stojkovića, malo je mnogo naivno da bez ikakvih dokaza neko tako što može tvrditi".

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 147.91.1.41 (razgovordoprinosi) | 15:51, 19. avgust 2009