Pređi na sadržaj

Razgovor:Čokići/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Poreklo Čokića

U tekstu se kaže da su Čokići kao bratstvo nekog plemena pošli i došli u Šumadiju.To pleme je slavilo Nikoljdan. Koje je to pleme? Da li je postojalo pleme Čokići pa se raselilo po Balkanu? Iz kog su to drugog plemena kumovi Čokića koji slave Jovanjdan? Oba plemens žive u Skadru ili okolini. Da li u Vraki?--

217.65.199.83 (razgovor) 19:58, 28. oktobar 2014. (CET)Mileta Urošević217.65.199.83 (razgovor) 19:58, 28. oktobar 2014. (CET)[odgovori]

Poštovani gospodine Uroševiću, Čokići su kao veliko bratstvo došli u Šumadiju, ali ne odjednom već za vreme Prve i Druge seobe, kao i kratko nakon toga. Znači nisu se doselili odjednom već su u talasima dolazili. Da li su Čokići samo bratstvo ili su i pleme je pitanje. Oni koji slave Đurđic i došli su u sela opštine Mladnovac (i Azanju) su bratstvo. One familije koje su u okolnim mestima (Blaznava) ili u Vojvodini, Bosni i Hrvatskoj mogu činiti pleme sa Čokićima u Mladenovcu jer su različite slave u pitanju i bez rodbinskih odnosa. Znači otvoreno je pitanje da li je postojalo nekada pleme Čokića i koje se vremenom potpuno raselilo po Balkanu iz svoje prapostojbine u Skadru ili okolini. Živadin T. Čokić u svesci pisanoj 1963 ne navodi iz kog su plemena Čokići, ali u svesci iz 1986 navodi pleme Kuči (iz Dobrinja kaže kod Podgorice). To je Živadin T. Čokić (1894-1988) ili negde pročitao pa povezao ili je od nekoga čuo, jer su mnogi dolazili kod njega na razgovore kao sa živom enciklopedijom. Pitanje je gde su bili i pre Skadra i koliko dugo su tamo bili. Sjenica, Novi Pazar, Raška su samo prolazna mesta sa kraćim ili dužim zadržavanjem. Bora Stefanović povezuje Čokiće sa Klimentima u svojoj knjizi, shodno naseljavanju Klimenta na prostore Rudnike za vreme Druge seobe, međutim pojedine familije Čokića su na Kosmaju bile i pre Druge seobe. Što se tiče kuma Jovana Čamdžića što slavi Jovanjdan, nemaju veze sa Pirotom kako je Drobnjaković naveo. Čamdžići (majstori za pendžere, prozore) vode poreklo iz Pljevlja, a odatle su došli iz Kolašina. Slave Aranđelovdan. Čamdžići iz Vlaške slave sv Jovana, ali kum Jovan je došao ženi u kuću pa je možda promenio slavu. Čamdžići iz Vlaške su posebno bratstvo u odnosu na Čokiće i nisu iz istog plema po Živadinu T. Čokiću. Vujičići iz Amerića znaju i dan danas da su stari rod sa Čokićima i oni navode poreklo iz Skadra, kao i oblast Vraka. Međutim Skadar je po predanju, dok je Vraka saznanje iz literature, ali nisu znali da mi navedu iz koje knjige su to pročitali, jer im je neko iz rodbine to davno rekao.