Razgovor:13. SS brdska divizija Handžar (1. hrvatska)/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Avenija Hrvata koji su zauzeli Villefranche-de-Rouergue i učinili ga prvim Francuskim gradom oslobođenim fašističke okupacije, što se svake godine obeležava komemoracijama žrtvama

"During World War II, while occupied by Nazi Germany, Villefranche received a large 13th Waffen SS Handschar (1st Croatian) division, consisting of Bosnian Croats and Muslims. Led by Ferid Džanić, Eduard Matutinović, Božo Jelinek and Nikola Vukelić, one battalion staged a rebellion against the Nazis on 17 September 1943, (Villefranche-de-Rouergue uprising) but were soon suppressed and mostly executed on site. The few that escaped inspired the French resistance in Aveyron that had not been formed until then. After the war, an avenue in Villefranche was named Avenue des Croates (Avenue of the Croats) in honor of the uprising." piše ovde.

„Here we would like to mention a tragic fate of a division composed of about 500-1000 Catholic and Muslim Croats which has been sent by force to France in 1943 by the Nazis in order to fight there. Originally this division was predicted to act as a defensive formation exclusively on the Croatian soil. A rebellion of the Croatian troops which took place in Villefranche-de-Rouergue (capital of an arrondissement in the region of Aveyron) in September 1943 shows clearly the patriotism of Croatian soldiers. The goal of the rebellion within Nazi troops was to approach the French Liberation Movement and Anglo-Americans, and then to come back to Croatia. It had a tragic outcome, with only a few who managed to escape. This rebellion, the first within the Nazi military system during the WW2, was highly esteemed by the French citizens of Villefranche-de-Rouergue. When the city was liberated in 1944, they decided to pay tribute to these tragic victims by naming one of its streets as Avenue des Croates. The French witnesses called this insurrection la révolte des Croates. According to Louis Erignac, Villefranche-de-Rouergue was the first free city of occupied France. Even today citizens of the city regularly commemorate this tragic event (September 14th). In 1952 the participants of the Croatian Partisan Movement planned to build up a memorial to the Croatian victims in Villefranche-de-Rouergue (with a sculpture of Vanja Radaus), but this has been prevented by the (ex)Yugoslav government in Belgrade under the pretext that in this way the "quislings" would be honoured. For more details see [Croatie/France], and a monograph [Grmek, Lambrichs] related to this subject.“ piše ovde.

Ako su gore navedeni izvori adekvatni (što neko ko se pomnije bavi ovom tematikom može lako da utvrdi) možda bi bilo dobro navesti da u ovom francuskom mestu postoji Avenija Hrvata u znak zahvalnosti što su učinili njihov grad prvim slobodnim gradom u okupiranoj Francuskoj i da stanovnici svake godine redovno na dan ovog događaja vrše komemoraciju nastradalim učesnicima.--Antidiskriminator (razgovor) 09:43, 19. jul 2010. (CEST)

Prijedlog

Trenutno imamo dva članka sličnih naslova koji zbunjuju čitaoce, pa predlažem jednostavnije preimenovanje:

• 13. SS brdska divizija Handžar (1. hrvatska) → Handžar divizija (1943)
• Handžar divizija → Handžar divizija (1991)

naravno, ako toga ima još, onda napraviti i jednu vzo. Radovan ⁂ 21:06, 17. decembar 2019. (CET)

Kandidat za sjajan članak na raspravi

Predlažem članak za sticanje statusa sjajnog članka.

Rasprava traje 7 dana. Ranko Nikolić (razgovor) 21:01, 2. maj 2022. (CEST)

Komentari

 Komentar: Članak apsolutno ispunjava sve kriterijume, nakon što je nepouzdana literatura uklonjena. Nemam kritika koje bih mogao dodati, dajem punu podršku za izbor. — Sadkσ (riječi su vjetar) 22:15, 2. maj 2022. (CEST)

 Komentar: @Ranko Nikolić: U uvodniku članka se navodi: Od marta do decembra 1944, divizija učestvovala je u protivgerilskim operacijama protiv jugoslovenskih četnika i partizana na prostoru Nezavisne Države Hrvatske (NDH), dok se u samom članku ne navodi ni jedna borba vođena protiv četničkih snaga, šta više četnici se na par mesta navode upravo kao saveznici ove zloglasne jedinice.Ovo je moja jedina primedba na članak.— Pinki (razgovor) 16:35, 7. maj 2022. (CEST)

To je vjerovatno ostalo iz starije verzije članke, uklonio sam tvrdnju iz uvoda. — Ranko Nikolić (razgovor) 18:37, 7. maj 2022. (CEST)

Hvala na usvojenim primedbama. Članak ima moju podršku. — Pinki (razgovor) 20:54, 7. maj 2022. (CEST)

 Komentar: Dugo ga čitao, podrška za ovaj članak i čestitke za doprinos. — MareBG (razgovor) 13:31, 8. maj 2022. (CEST)

Moja sugestija

Obavezno novim podnaslovom obuhvatiti (manje-više uspješan) pokušaj obnavljanja ove jedinice 1991. godine. Hvala! Radovan ⁂ 17:45, 10. maj 2022. (CEST)

@CarRadovan: Pa ne znam da li to treba postaviti u cio podnaslov. Mislim da bi dovoljno bilo pomenu da postojao pokušaj oživljavanja diviziji tokom rata u Hrvatskoj i rata u BiH, ko je učestvovao u osnivanja i koja je bila svrha te formacije. Za sve ostale informacije postoji članak. Ranko Nikolić (razgovor) 22:12, 11. maj 2022. (CEST)

Zasigurno da je potreban cio podnaslov. Članak o formaciji iz 1991. je svakako skroman, ali u podnaslovu je potrebno sažeti sve ono što povezuje tu jedinicu sa ovom iz 1941-45. Naravno ispod podnaslova postaviti šablon glavnog članka.Radovan ⁂ 09:55, 12. maj 2022. (CEST)

Pošto ovih dana i nisam baš dobar sa slobodnim vremenom, da li bio problem da ti ubaciš tekst o novoj Handžar divizijo, ti si svakako i pisao taj članak, a ću prilagoditi stilu pisanja ostatka članka. — Ranko Nikolić (razgovor) 17:41, 12. maj 2022. (CEST)

Nije to moj članak, ali ćemo ovaj svakako dopuniti tim dijelom (pre ili kasnije). Radovan ⁂ 18:08, 12. maj 2022. (CEST)

Zločini

 Komentar: Prvo da pozdravim napor koji je uložen u sređivanje ovog članka. A sada par primedbi. Handžar divizija je bila poznata po zverstvima. Spaljivanje živih ljudi, dranje kože, klanja, silovanja, pljačka... to su bile metode ove jedinice. Kako može članak koji se bavi ovom zločinačkom jedinicom da bude sjajan, ako je sve to preskočeno?— Orion1964 (razgovor) 22:13, 10. maj 2022. (CEST)

Izvodi iz izveštaja savezne komisije koja je ispitivala ratne zločine okupatora u knjizi Novi prilozi za biografiju JB tom 2 str.1219 str.1220 str.1221 str.1222 str.1223 str.1224 str.1225 str.1226 str.1227

• Dedijer, V. (1981). Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita Tom 2 (na jeziku: srpski). Liburnija. Pristupljeno 2022-05-11. 

Pisalo je nešto od ovoga na stranici pre preuređenja i trebalo je to detaljno srediti, ali sada je sve obrisano.— Orion1964 (razgovor) 16:23, 11. maj 2022. (CEST)

@Orion1964: Tekst o zličinima koji je pisao prije mog početka sređivanja članka 2018. godine i sadašnji su skoro pa istovjetni, s tim da je tada bilo više nereferenciranog teksta. Mene ne smeta ukoliko želiš proširiti odjeljak i dodati nove informacije o zločinima. Ranko Nikolić (razgovor) 22:12, 11. maj 2022. (CEST)

Ranko druže, svaka čast na velikom trudu koji si uložio u sređivanje ove stranice i za sve ostalo što radiš na našoj Vikipediji. Nadam se da ne shvataš moje primedbe kao zanovetanje. I moj cilj je da ovaj projekat učinimo boljim. Videću da za vikend uradim deo o zločinima. Problem sa prevođenjem članaka sa drugih Vikipedija je jer se neke teme tretiraju na problematičan način pa moramo biti kritičniji i selektivniji pri preuzimanju informacija. Ova stranica se na 93 mesta poziva na Lepreovu knjigu koja o Handžar diviziji govori sa dosta simpatija, što je danas manje više uobičajena priča u zapadnim medijima, a na žalost i u bošnjačkoj javnosti. Na primer u Lepreovoj knjizi se na jednom mestu citira lik koji tvrdi da su svi svedoci na suđenju pripadnicima Handžar divizije lažno svedočili. Kada se uzme u obzir i pobuna ispada da su pripadnici Handžar divizije bili žrtve nekakve zavere protiv njih, a da su oni valjda bili nekakvi antifašisti. Ukoliko ti treba Lepreova knjiga javi mi se, a imam i knjigu koju je napisao Marko Atila Hoare od literature koja se pominje u refrencama. Srdačan pozdrav. Orion1964 (razgovor) 23:15, 11. maj 2022. (CEST)

Hvala ti! Svaka dobronamjerna primjedba je dobro došla. Moj lični problem je što mi je lakše „ukrasti” nečiji trud i prevesti, nego da se bavim literaturom vezanom za temu članka. Ovaj članak prevodim od 2018. godine, šta bi tek bilo da sam morao lično da sakupljam informacije iz literature. Ako nađeš vremena, najbolje bi bilo da ti proširiš taj odjeljak jer posjeduješ izvor. Ranko Nikolić (razgovor) 23:49, 11. maj 2022. (CEST)