Pređi na sadržaj

Razgovor:Aleksej Pažitnov/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Autorska prava

Nije to samo u SSSRu, u svim zemljama autorska prava pripadaju ustanovi (kompaniji) u kojoj pojedinac radi, od SADa do Srbije. Ovako predstavljeno, ispada da bi se obogatio da je živeo u Americi, i opet su Rusi krivi za sve. --V. Burgić (reci...) 00:38, 23. septembar 2008. (CEST)[odgovori]


Koliko sam razumeo iz dokumetarca koji sam gledao o njemu, a sa nekih sajtova autorsko pravo je pripadalo državi (ne kompaniji u kojoj je radio). Povrh toga igricu nije razvio o trošku kompanije niti ga je ona za to plaćala, već u svoje slobodno vreme kao bi se on i njegove kolege zabavile na poslu. Igra se potpuno besplatno kopirala po moskvi i niko nije uzimao ni paru za to, ali kad su došli stranci....Država je uzela sve pare, a Pažinov ništa. nije kriva Rusija već je tako to bilo u tom sistemu, a nije ni da na Zapadu uvek korist i počasti stigne do kreatora na adekvatan način (Tesla i Edison recimo) --Nbumbic (razgovor) 01:04, 23. septembar 2008. (CEST)[odgovori]


Nema veze da li radiš nešto u slobodno vreme ili na poslu, sve pripada poslodavcu, ukoliko se direktno ne odrekne tog prava. Ako se njemu kao poslodavac vodila država (jer je državna institucija), onda je sve prošlo kao svuda u svetu.

Što se tiče odnosa Tesla-Edison, dok je Edison bio Teslin poslodavas, sve što je Tesla smislio pripadalo je Edisonu, a Tesli samo plata. Princip je isti.

--V. Burgić (reci...) 01:08, 23. septembar 2008. (CEST)[odgovori]


Hm da li si siguran da je sve što radiš u slobodno vreme vlasništvo kompanije u kojoj si zaposlen? Recimo ja radim za više poslodavaca, a nisam primetio da ono što uradim u slobodno vreme i besplatno za nekog ili sebe pripada nekoj od kompanija sa kojima sarađujem. Niti je je kad sam radio u jednoj firmi ono što sam radio za svoj račun pripadalo preduzeću. Pa čak i kad kucam ovaj tekst na firminom kompu i u radno vreme nisam baš siguran da je kompanija vlasnik autorskih prava tekstova koje sam napisao na Vikipediji.
Kompaniji pripada ono što je urađeno u okviru njenih projekata i/ili ako se kompanijski rasusrsi bili ključni za razvoj, a to u slučaju Tetrisa nije bilo tako. --Nbumbic (razgovor) 12:05, 23. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Kod nas ti je to regulisano članom 96. Zakona o autorskom i srodnim pravima. Prvi stav glasi:
Ako je autor stvorio delo tokom trajanja radnog odnosa izvršavajući svoje radne obaveze, poslodavac je ovlašćen da to delo objavi i nosilac je isključivih imovinskih prava na njegovo iskorišćavanje u okviru svoje registrovane delatnosti u roku od pet godina od završetka dela, ako opštim aktom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Autor ima pravo na posebnu naknadu zavisno od efekata iskorišćavanja dela.
E sad, kako je to izgledalo u SSSRu ili ako izgleda u SADu ne bih znao, ali koliko sam pratio stvari po nekim forumima, ako radiš ko programer uvek mogu da kažu da si radio u radno vreme i u sklopu radne obaveze, i onda se zahteva od ovlašćenog lica u firmi (ili npr. univerzitetu) da potpiše da to što radiš radiš za svoju dušu, i savetuje se da se to odradi u što ranijoj fazi, dok još rukovodioci ne shvate kakvog se genijalnog dela odriču. --V. Burgić (reci...) 18:44, 23. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Stoji da firma uvek može da pokuša da kaže kao si nešto stvorio u sklopu radnog angažmana koji si dobio od njih, ali u ovom slučaju firma nije imala projekat razvoja Tetrisa, igrica se slobodno razmenjivala koliko se sećam oko godinu dana u SSSR-u. E problem sa parama je nastao kada je jedan mađar hteo da otkupi igricu za englesko tržište. Onda je čovek upitao ministarstvo, a ovi su ga uputila na nešto nalik agenciji za softver. Ta nazovi je agencija nije imala direktne veze sa Pažinovim poslodavcem ali eto ona je prodala prava pri tome pažinov nije znao za to prilično dugo. Pažinov je tek između 1995 i 1998 počeo da dobija neku paricu od igrice koju je stvorio --Nbumbic (razgovor) 02:54, 24. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Ondak u redu. Samo, ovakvo detaljnije objašnjenje bi u tekstu pomoglo da i neko drugi ne kaže (poput mene) „pa dobro, sve je to i logično, nije ni mogao da očekuje da dobije nešto osim siće“. --V. Burgić (reci...) 08:28, 24. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Imaš pravo da bi to trebalo da bude u tekstu, pogledaću englesku verziju ili dokumentarac opet da priča ne bi zavisila od mog sećanja pa ću to staviti.
Pozdrav
--Nbumbic (razgovor) 14:57, 25. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Neispravna veza

Posle nekoliko izvršavanja bota, ustanovljeno je da je sledeća spoljašnja veza nedostupna. Proverite da li je veza uistinu neispravna i, u tom slučaju, ispravite je ili je uklonite.

Internet Archive je sačuvao veb stranicu. Preporučujemo vam da dodate vezu do odgovarajuće arhivirane verzije: [1].--ZoranBot (razgovor) 13:44, 29. maj 2017. (CEST)[odgovori]

Neispravna veza 2

Posle nekoliko izvršavanja bota, ustanovljeno je da je sledeća spoljašnja veza nedostupna. Proverite da li je veza uistinu neispravna i, u tom slučaju, ispravite je ili je uklonite.

--ZoranBot (разговор) 13:44, 29. мај 2017. (CEST)[odgovori]