Razgovor:F-16 Fajting falkon/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kandidat za sjajan članak na raspravi[uredi izvor]

Rasprava traje do: 22. juna 2011. u 15:29.

Komentari SmirnofLeary (razgovor)[uredi izvor]

Uvodni pasus je dobar, manji nedostatci su to što je „masovna prozvodnja“ naglašnjena u više rečenica (...višenamenski masovni borbeni avion..., ... a doživeo je masovnu serijsku proizvodnju ..., Proizvedeno je oko 4 400 primeraka ...), možda bi se mogla izbeći ova konstrukcija „masovni borbeni avion“. Takođe i ovaj deo „multinacionalni avion“ je u sukobu sa prvom rečenicom gde se kaže da je „američki višenamenski lovački avion“.


Ispod, vezano za poskoka, da li je dobar prevod? Fino zvuči „poskok“, ali ne verujem da su avion amerikanci zovu baš po toj vrsti zmije. Ako se ne varam poskok je evropska zmija, sa mnogo manjom rasprostranjenošću od šarke. Mislim čak da joj je areal ograničen na Balkan (mapa). Da nije je u pitanju neka Kobra? --SmirnofLeary (razgovor) 23:57, 16. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Tekst ispod prve slike: Danski F-16 fajting falkon, dvoset - pretpostavljam da tereba da stoji dvosed.

Masovni borbeni avion se koristi kao pojam, pošto se upotrebljava u većini zadataka i to u većem broju. Saglasno tome je i najbrojniji u operativnoj upotrebi u dotičnoj armiji (vazduhoplovstvu). Multinacionalni je ako su ga kao takvog prihvatili i uveli u upotrebu u većem broju zemalja, a ovoga ubedljivo jesu. Naziv „poskok“ je vezan za bočni izgled, nosni deo je izdignut zbog velikog potrupnog usisnika. Serijska proizvodnja je stvarno masovna za tu vrstu proizvoda i to na nekoliko lokacija, na raznim kontinentima.-- Sahararazgovor 00:22, 17. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Odeljak „Laki lovac“, pasus pri dnu: Nije jasno iz rečenice na šta se odnosi deo ... sledeći je za mesec dana kasnije. Da li je drugi let bio mesec dana kasnije, da li je napravljen drugi prototip? --SmirnofLeary (razgovor) 00:30, 17. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Sledeći odeljak „Ispitivanje u letu“, daje odgovor na pitanje iznad. Ponovo se pominje da je prvi let prototipa bio 2. februara 1974. Dalje odeljak „Lovac bombarder“ pojasniti F-17, o kom standadu je reč? Pretpostavljam da se misli na YF-17?

YF-17, praktično nije ni čekan, već je odbačen i ako je kasnije korišćen za mornaricu za razvoj F-18. Kolika je masovnost ovog proizvoda vidi se ako se uporedi proizvedeno oko 10 000 Sejbrova po ceni oko 300 000 & a F-16 oko 5 000 po ceni od oko 20 miliona &. Sejbr je proizveden avion sa mlaznim motorom u najvećem broju u istoriji vazduhoplovstva.-- Sahararazgovor 00:54, 17. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Odeljak „Proizvodnja“, konstrukcija rečenice: ... , a u toku od 2010. godine i opcije partija 46 i 40c. i rečenica ..., tabelarno je prikazanoj desno, ukupno 2 216 primeraka. Zatim „Južno Korejska“, proveriti kako se ispravno piše, da li spojeno Južnokorejka, južno-korejska ili kako već? --SmirnofLeary (razgovor) 22:52, 17. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Rešeno je to sa preciznijom i jednostavnijom formulacijom.-- Sahararazgovor 23:38, 17. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Svaka čast za članak. Zaista nisam znao da imamo i izvanderne članke. Pa ovo je načni rad a ne članak. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:37, 18. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Odeljak „Negativna statička stabilnost“ ... brzinama jeste prekoviše stabilan na velikim brzinama, kada mu je teško menjati putanju leta.

Sutra pregledam „Varijante“ i najverovatnije prekosutra „Operativnu upotrebu“, ako nije problem da se glasanje pomeri za 24.7.2011. u 15:30č. Do tada ću pročitati ceo članak i prepraviti greške na koje naiđem. --SmirnofLeary (razgovor) 01:41, 21. jun 2011. (CEST)[odgovori]

„Operativna upotreba“ BiH, ... a dva su preletela u Srpsku Republiku u Hrvatsku. --SmirnofLeary (razgovor) 22:59, 22. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Crte i crtice[uredi izvor]

Primetila sam da su u članku naizmenično korišćene crta i crtica u nazivu F-16. To bi bilo dobro ujednačiti, da ne bude tako šareno. --Jagoda ispeci pa reci 20:33, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Nažalost to je nasleđe težnje jednog učesnika da menja običaj i tradiciju. Sada je teško sve očistiti, podkrade se.-- Sahararazgovor 21:48, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Ja sam zapazila u naslovima. Barem odatle uklonite. Savet: možete koristiti i pretragu svog brauzera. Editujte ceo članak, a onda prođite pretragom brauzera kroz ceo članak. Ja tako radim kad treba da promenim jednu te istu reč u celom članku. --Jagoda ispeci pa reci 22:10, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Prošao sam peške ceo članak, mislim da sam ujednačio, ako se negde prokralo videćemo i pojedinačno ispraviti.-- Sahararazgovor 22:45, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Tabela Korisnici[uredi izvor]

Ima nekih četvorocifrenih brojeva, treba im staviti tačku nakon hiljade. Pravpisno je dovbro i ovako, ali je nepisano pravilo na njiki da se brojevi pišu s tačkama. Zato ih treba ujednačiti sa drugim člancima. Nego, vidim da ima nešto na španskom sakriveno, da li vam je potrebna pomoć za prevod? --Jagoda ispeci pa reci 23:12, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Mi smo o tome pričali, pre nekoliko godina i tada smo se saglasili da je to ispravno i ja se toga držim u svima člancima. Pogotovo što je tu pravopis izričit, a i učenje u školama i fakultetima. -- Sahararazgovor 23:20, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Ja nisam ni rekla da nije ispravno, ali je neki nepisani dogovor na njiki da se uvek pišu tačke, pa ga valjda treba poštovati. Takođe je ispravno pisati metre, kilometre, litre i sl. i ćirilicom i latinicom, pa je dogovor da se pišu samo latinicom. Ja to neću dirati, jer, kao št si rekao, oboje je pravilno prema pravopisu, ali samo napominjem da postoji nepisani dogovor oko toga na njiki, za slučaj da ne znaš. --Jagoda ispeci pa reci 23:23, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

To sam tako i shvatio. Ovo na španskom sam uklonio to su bila objašnjenja koja nisu potrebna.-- Sahararazgovor 23:25, 19. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Urađeno je to sa tačkom gdje sam pronašao, pa je sada članak još sjajniji. :) --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:03, 20. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Kao i uvek Sahara ne piše članke već samo super-sjajne-članke. Ne znam koliko je pametno transkribovati dženeral dajnemiks, s obzirom da ga rusi ne transkribuju. Po meni ovo je već sjajan članak. --Aleks (razgovor) 12:47, 22. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Najduži članak[uredi izvor]

Da li se to meni čini,ili je ovo najduži članak na srpskoj Vikipediji?Darko SpaceMan (razgovor) 02:05, 30. avgust 2011. (CEST)[odgovori]

Čini ti se, ako merimo članke u bajtovima (a to je jedino čime možemo da merimo na lak način). --filip @ 08:15, 30. avgust 2011. (CEST)[odgovori]