Pređi na sadržaj

Razgovor s korisnikom:Petronije/Doseljavanja stanovništva na Zlatibor

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

195.250.98.18 12:41, 15 oktobar 2005 (CEST) Dragi zemljače, u ovom tekstu sam stavio vezu prema Šuljagićima, ali pošto se još slabo snalazim u vikipediji, nisam znao kako to da izvedem i prema Šišakovićima. Hvala za podršku i pomoć. Mislim da bi u vikipediji trebalo napraviti odrednicu "Milisav Đenić", jer je zaslužan za ovaj materijal vezan za genealogiju zlatiborskih rodova. Od značaja za proučavanje starih familija na ovom području je i istraživački rad profesora Vekarića sa zagrebačkog Sveučilišta, obzirom da su Šuljagići, Kutlešići i Selakovići na Zlatibor došli posle bitke na Klisu i privremenog raseljavanja po Dalmaciji i Hercegovini. Postoji i veoma vredna knjiga koju je posle dugogodišnjeg istraživanja napisao Pero Pećinar "Rodoslov porodice Šišaković". Inače ovom literaturom se uredno snabdevam u Užicu, u knjižari preko puta česme. (inače ne znam zašto se pojavljujem pod šifrom, kada sam registrovan kao Petronije. Još sam početnik.)

Događa se ponekad da se to samo od sebe iskopča, pa moraš da se prijaviš. Idi na onaj link u gornjem desnom uglu Prijavi se ili kako se već zove, napiši svoje ime i šifru gdje je potrebno, označi kvadratić Zapamti me i klikni na dugme Prijavi se.

Ja sam htio da napravim članak o Mići Đeniću, ali poslije sam shvatio da neću moću ništa više o njemu da kažem osim da je zaslužan za proučavanje zlatiborske istorije i koje je sve knjige napisao. Tako bismo dobili samo još jedan članak-klicu, a Mića u stvari i nije toliko bitan za srpsku Vikipediju.
Kada stavljaš veze ka drugim člancima, određenu riječ staviš u uglaste zagrade, ovako: [[име чланка]]. A ako je ime članka različito od te riječi (npr. ako je u drugom padežu), onda uradiš ovako: [[име чланка|та ријеч]]. Evo primjera:

  1. Ово је [[Србија]] - riječ Srbija će odvesti do članka "Srbija"
  2. Добро дошли у [[Србија|Србију]] - riječ Srbiju (samo će se ona vidjeti kad sačuvaš stranu) odvešće do članka "Srbija"

Reći ćeš mi gdje je ta knjižara ;) --Đorđe D. Božović 16:25, 15 oktobar 2005 (CEST)

Petronije 05:05, 16 oktobar 2005 (CEST) Pozdrav zemljaku. Knjižara je u glavnoj ulici kod česme naspram crkve. Stara izdanja su gotovo džabe. Možda bi ih valjalo i u samom arhivu potražiti. Što se tiče Milisava Đenića, mislim da je prednost vikipedije baš u tome što ne postoje bitne i nebitne ličnosti i u tome što ne postoji izdavač. Čim sam čuo ѕa vikipediju, oduševio sam se jer sam shvatio da je to pravo mesto gde ću dati svoj doprinos ispravljanju nepravdi, pa sam priložio članke Jovan Bulj,Marko Orešković i Alija Alijagić gde je prvi iz nebesa pao u potpuni zaborav, drugi je položio život ratujući protiv vetrenjača, dok je treći bruka istorije. Ako za Alijagića ima mesta u Prosvetinoj enciklopediji, onda su mesto zaslužili i svi kriminalci i teroristi, pa tako i Milan, Grujica i ostalih 14 hajduka iz moje familije kojih me je zaista sramota. Mislim da je veći doprinos naciji iz koje potičem dao moj deda Mikailo koji je bio zemljoradnik i kovač i koji je uspešno kastrirao 450 konja, a da mu nijedan nije lipsao. Ili na primer Vitomir Šuljagić o kojem je francuska štampa 1916. pisala kao o Supermenu jer mu se kroz ranu na grudima videlo srce kako kuca. Postoji čak i fotografija u tadašnjim novinama. Ili recimo Nikola Šuljagić sadašnji direktor u Karneksu, koji je prvi srpski školovani berѕanski stručnjak. Hajducima ne želim da dajem nezasluženi publicitet, pa makar koliko bili iz moje familije. Još jednom , mnogo pozdrava od Petronija Šuljagića.

Vjerujem da se ne ponosiš četrnaestoricom svojih predaka koje je gonila država Srbija. Ne bi bilo loše da pomeneš u članku o Šuljagićima sve te svoje druge pretke zaslužne za doprinos naciji. Ja namjeravam da napišem članke vezane za cjelokupnu prošlost Zlatibora (Mića Đenić je svojim radom na tu temu nezamislivo doprineo lokalnoj istoriji), i već sam to počeo, tako da ću u jednom trenutku doći do dijela zlatiborske istorije tokom XIX vijeka, i postojaće poseban članak "Hajdučija na Zlatiboru", a tu ću sasvim izvjesno pomenuti Šuljagiće-Šišakoviće. Ne znam ko bi se ponosio time, ali tradicija hajdukovanja i hajdučija po kojoj su Šuljage poznate je jedna od prepoznatljivih karakteristika Murtenice i Zlatibora, tako da je neizbježna. :) Ali, o tom po tom! --Đorđe D. Božović 15:39, 17 oktobar 2005 (CEST)

Petronije 22:26, 20 oktobar 2005 (CEST) Pozdrav za zemljaka. Imaćeš svu moju pomoć u radu. Zanimljivo je da su i Šuljage koje žive na Pelješcu u Trpnju i rimokatoličke su veroispovesti, takođe bile poznate po hajdučiji. Opet tu pominjem istraživanja profesora Vekarića. Sreća, pa mi je familija napustila taj ružan posao i prihvatila se rala i motike. Još jednom puno poѕdrava zemljaku od Petronija Šuljagića.