Pređi na sadržaj

Rakošpalota

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva u Rakošpaloti

Rakošpalota (mađ. Rákospalota) je do 1949. godine bila samostalan grad, a danas je deo Budimpešte i nalazi se u 15. okrugu, (Budapest XV. kerülete).

Rakošpalota je do 1950. godine kao samostalan grad u svom sastavu imala Ištvantelek i Ujpalotu, tako da sadašnji naziv dela Budimpešte, Rakošpalota, ne odslikava pređašnji postojeći grad. Posle ujedinjenja Rakošpalote sa Budimpeštom, dva ranija sastavna dela grada Ištvantelek i Ujpalota, tehnički su se razdvojila i sada pripadaju različitim okruzima Budimpešte. Ujpalota i Rakošpalota su u XV okrugu a Ištvantelek je u IV okrugu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Današnji deo 15. okruga, Rakošpalota, se prostire od železničke pruge MAVa prema Vacu, preko rakošpalotačkog puta, sentmihaljskog puta, bankutske ulice do severozapadne strane Mezeškalačkog trga.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pojam Njir-Palota (Nyír-Palota) se prvi put u dokumentima spominje 1243. godine. Za vreme vladavine Turaka, Rakošpalota je pripadala Osmanlijskom delu Mađarske ali samo mesto a ni okolna mesta nisu bila opustošena. Tokom istorije gospodari ovih prostranstava su se često menjali. Stanovništvo se oslobodilo zadnjeg vlastodržca, Ištvana Karoša, 1861. godine, a 30. juna 1923. godine Rakošpalota je proglašena za samostalan grad[1] .

Zajedno sa velikim brojem okolnih naselja, Rakošpalota je 1. januara 1950. godine pripojena Budimpešti i postala je deo jednog od dvadeset tri okruga Budimpešte.[2] Istovremeno je, do tada Rakošpaloti pripadajući Ištvantelek pripojen u, takođe novostvoreni, IV okrug Ujpešt.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]