Referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srbi u Hrvatskoj prema popisu iz 1991. godine

Referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj bio je referendum, odnosno plebiscit o političkoj autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj. Održan je u periodu od 19. avgusta do 2. septembra 1990. godine, prvenstveno u srpskim sredinama na području tadašnje jugoslovenske federalne jedinice Hrvatske, ali i među Srbima koji su bili poreklom sa tih prostora, ali su živeli u drugim delovima Jugoslavije. Raspisan je od strane Srpskog nacionalnog vijeća, koje je odluku o održavanju referenduma donelo 31. jula, kao odgovor na prethodno usvajanje spornih amandmana na Ustav Republike Hrvatske, koji su proglašeni 25. jula od strane Sabora Republike Hrvatske.[1][2][3]

Milan Babić, predsednik Srpskog nacionalnog vijeća u vreme održavanja referenduma

Prema zvaničnim rezultatima, koji su objavljeni 30. septembra, od ukupnog broja glasalih (567.317) u okviru administrativnih granica Hrvatske, za srpsku autonomiju u Hrvatskoj izjasnilo se čak 567.127 građana, dok je protiv glasalo svega 144, uz 45 nevažećih listića. U ostalim delovima Jugoslavije, od ukupnog broja glasalih (189.464), pozitivno se izjasnilo čak 189.422 građana, dok je protiv glasalo svega 28, uz 14 nevažećih listića. U ukupnom zbiru, od 756.781 glasalih, za srpsku autonomiju u Hrvatskoj izjasnilo se čak 756.549 građana, dok je protiv glasalo svega 172, uz 60 nevažećih listića.[4]

Istoga dana (30. septembra), Srpsko nacionalno vijeće je na sednici održanoj u Srbu donelo odluku o proglašenju autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj kao federalnoj jedinici u sastavu Jugoslavije.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dakić 1994.
  2. ^ Radišić 2002.
  3. ^ Rupić 2007, str. 47-56.
  4. ^ Rupić 2007, str. 82-84.
  5. ^ Rupić 2007, str. 85.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]