Rudno zemljište Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gatački basen spada među oblasti RS sa koje se eksploatiše ruda

Rudno zemljište Republike Srpske obuhvata sve delove teritorije koji raspolažu mineralnim sirovinama koje se mogu da eksploatišu. Na rudnom zemljištu mogu se graditi samo rudarski objekti, a ekspoataciju mineralnih sirovima može da vrši samo akcionar koji je dobio saglasnost nadležnog Ministarstva Republike srpske.[1]

Mineralne sirovine u rudnom zemljištu[uredi | uredi izvor]

Danas, Republika Srpska raspolaže vrlo značajnim mineralno-sirovinskim kompleksom (preko 50 mineralnih resursa), od kojih je veliki broj istražen i uveden u eksploataciju. Naime, postoje realne geološke i mineralogenetske pretpostavke da se pronađu nova rudna zemljišta, i kvalitativno uvećaju postojeće rezerve i stvore uslovi za značajnije povećanje buduće proizvodnje.[2]

Na prostoru Republike Srpske takođe postoje i značajna ležišta mineralnih sirovina na kojima se eksploatacija ne odvija nikako ili u izuzetno malom obimu.

Mineralnim sirovinama se prema Zakonu o rudarstvu RS smatraju:

a) sve vrste uglja, ugljovodonika (nafta i prirodni gas) i drugih prirodnih gasova, asfalta i uglja škriljci i radioaktivne rude,

b) metalne mineralne sirovine i njihova upotrebljiva jedinjenja,

c) nemetalne mineralne sirovine, sirovine za industrijsku preradu i ekstrakciju i dobijanje građevinskog materijal,

g) sve vrste soli i slane vode,

g) voda ispod površine zemlje, mineralna, termomineralna, geotermalna, termalna vode i gasove koji nastaju sa njima (podzemne vode),

đ) tehnogene mineralne sirovine koje su rezultat eksploatacije i prerade mineralnih sirovina

d) sve ostale mineralne sirovine prirodnog porekla.

Rudna blaga RS[uredi | uredi izvor]

Rudna blaga Republike Srpske su:[3]

  • ruda gvožđa - Ljubija, Omarska;
  • boksit - Mrkonjić Grad;
  • gips - Novi Grad, Šipovo;
  • cementni lapor - Novi Grad, Ramići;
  • krečnjak, Fabrika kreča - Ukrina;
  • građevinski šljunak i pesak - Gradiška, Srbac;

Ekspoatacija mineralnih sirovina na rudnom zemljištu[uredi | uredi izvor]

Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Srpskoj se vrši:[2]

  • na način koji obezbeđuje optimalanu eksploataciju mineralnih nalazišta,
  • na način koji obezbeđuje bezbednost ljudi, objekata i imovine i zaštitu životne sredine,
  • u skladu sa savremenim naučnim dostignućima,
  • prema propisima, standardima i tehničkim normama koje se odnose na tu vrstu objekata i radova i propise koji određuju uslove u u pogledu zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozija i zaštite životne sredine.[2]

Pregled mera za zaštitu rudnog zemljišta[uredi | uredi izvor]

Republike Srpske u svojim planovima eksploatacije mineralnih sirovima planira da primeni sledeće mere radi održivog korišćenja tog zemljišta:[2]

  • Na teritoriji Republike Srpske neprestano će se vršiti istraživanje svih vrsta mineralnih sirovina, u skladu sa materijalnim i kadrovskim mogućnostima;
  • Bez obzira na to da li se radi o bogatim ili siromašnim rudnim zemljištima, ležištima, ona će se štititi od izgradnje svih vrsta objekata suprastrukture i infrastrukture. Jedino u slučajevima kada je to neophodno može se dozvoliti samo izgradnja privremenih objekata sa jasno određenim pravima korišćenja objekata i obavezom investitora da te objekte o svom trošku uklone kada se takva potreba pojavi;
  • Sačiniti zakonski definisane oblike i načini racionalnog gazdovanja rudnim resursima u rudnim zemljištima;
  • U zonama eksploatacije rudnih resursa maksimalno će biti sprovedene zaštitne mere koje imaju za cilj da smanje štetu koja nastaje kao posledica eksploatacije ruda (deponovanje jalovine, pepela i dr.);
  • Izvriće se rekultivacija i obnovi vegetacijskog pokrivač u svim zonama eksploatacije ruda, a naročito zone zahvaćene velikim promenama, kao što su dnevni kopovi i sl.
  • Obaviće se procena ekološka štete koja će biti sastavni deo troškova proizvodnje;
  • U zonama velikih promena (u kojima je potrebno ukloniti produktivni sloj zemljišta radi pristupa rudnom tijelu), nastojaće se da se po završetku eksploatacije rudnog ležišta produktivni sloj zemljišta ponovo vrati na mesto sa koga je privremeno uklonjen.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zakon o rudarstvu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 10/95, 18/95, 10/98, 63/02, 69/02, 86/03 i 75/10)
  2. ^ a b v g „Rudno zemljište..U; Izmene i dopune prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine - Nacrt” (PDF). www.vladars.net. 2016. str. 29. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 10. 2021. g. Pristupljeno 19. 11. 2021. 
  3. ^ „Prirodni resursi | Rudno blago i hidro potencijali:”. bl.komorars.ba. Pristupljeno 2021-11-08. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]