Savetna kula u Sibinju
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Potrebno je dodati još izvora i infokutiju, kategorije po potrebi, kao i proširiti članak. |
Savetna kula u Sibinju (Turnul Sfatului) nem. Hermannstädter Ratsturm) je kula koja se nalazi između dva glavna trga u Sibinju, Velikog Trga (Piața Mare) i Malog Trga (Piața Mică).
Savetna kula je podignuta u 13. veku i prvobitno je korišćena kao ulazna kapija u drugi pojas utvrđenja grada. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se zgrada Gradske Većnice Sibinja, prvi put dokumentovana 1324. godine.
Drugo utvrđeno područje grada datira iz 1224.-1241. godine. Nakon arheoloških istraživanja, u odbrambenom bedemu ovog ograđenog prostora otkriven je novčić iz vremena vladavine ugarskog kralja Andrije Drugog (1205-1235).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sadašnja kula od prvobitne konstrukcije, sačuvala je samo jezgro podignuto do visine prvog sprata. Vremenom je više puta obnavljana i uklopljena u grupu građevina. Gornji spratovi kule su se srušili 17 februara 1585 godine i ispod zidova zatrpali slikara Johana Davida koji je radio na oslikavanju svoda.
Kao rezultat toga, u periodu od 1586-1588 godine izvršen je niz obimnih radova na rekonstrukciji. Kao istorijski dokaz u zid je ugrađena kamena ploča sa latinskim natpisom: ,,HAEC TVRRIS TOTALITER PRAEPARATA EST A.D. 1588 DIES 3 AVGVS", čiji bi približni prevod bio: ,, Ova kula je potpuno pripremljena 3 avgusta 1588 godine Gospodnje."
Krov kule popravljan je nekoliko puta u 18. veku, prvo 1719 od strane Gradskog magistrata, zatim 1750 kada je doneta odluka da se krov zameni u šiljati oblik piramide. Međutim, od 1824-1826. godine, dodat je gornji sprat i krov je vraćen u svoj sadašnji oblik.[1][2]
Savetna kula je potpuno obnovljena u periodu od 1961.-1962 godine. Nakon obnavljanja pa sve do 1998 godine, u kuli je bio smešten deo srednjevekovnih eksponata muzeja Brukental.
Vremenom, kula je imala različite namene. Korišćena je kao kapijska kula, žitnica, vatrogasni dom (požarna osmatračnica), kao zatvor, čak jedno vreme i kao muzej prirodnih nauka (sredinom 19. veka). Trenutno se kula koristi za razne izložbe, i kao vidikovac jer se sa gornjeg nivoa vidi ceo Sibinj i vrhovi planina Fagaraš.
Savetni toranj smatra se najslavnijom zgradom Sibinja, koji je 2007. bio Evropska prestonica kulture. Budući da je simbol grada, često se može naći na gradskim suvenirima ili bilo kojoj vrsti reklame koja se odnosi na grad.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Kula Saveta gledana sa tornja Evangelističke katedrale
-
Kula Saveta gledana sa tornja Evangelističke katedrale
-
Kula Saveta gledano sa Velikog trga (1928)
-
Kula Saveta gledano sa Velikog trga (2006)
-
Kula Saveta gledano sa Velikog trga (2009)
-
Kula Saveta sa Malog trga (1928)
-
Gledano sa Mosta laži
-
Gledano sa Mosta laži
-
Gledano iz baze, sa Piata Mica
-
Kula Saveta gledano sa Malog trga (2009)
-
Kula Saveta sa Malog trga (noću)
-
Ulaz u kulu
-
Natpis iznad prilaza od Piata Mica do Piata Mare
-
Pločice na zidu kule
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Emil Sigerus - "Chronik der Stadt Hermannstadt" (Ed. Honterus, Sibiu, 1930), p. 43.
- ^ Hermann Fabini și Alida Fabini - "Sibiu. Portretul unui oraș din Transilvania" (Sibiu, 2001), p. 64.