Samokovska reka
Samokovska reka je najznačajnija reka i jedna od neotkrivenih bisera planine Kopaonik u koje se sve manje rečice i plahoviti potoci ulivaju. U jednom delu njene doline, ispod grebena Visoki nalazi se prirodni rezervat. Na tom lokalitetu izdvojena su tri tipa zajednice od posebnog značaja za nauku:[1]
- zajednica smrče sa kiselicom Piceetum abietis oxalidetosum
- smrče sa mahovinom Piceetum abietis myrtilletoum
- smrče sa mahovinom Piceetum hylocomietosum
Fauna ptica zastupljena je sa vrstama: sivi soko, suri orao, carić, mala muharica, gorska lasta, planinska crvenperka, itd. Samokovska reka spušta se od samih vrhova planine Kopaonik do Jošaničke Banje gde se uliva u reku Jošanicu.
Tok ove reke, nikada nije ceo snimljen zbog njene lokacije koja se nalazi u podnožju kanjona same reke.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Samokovska reka je jedna od najlepših, najčistijih i najdivljijih reka Kopaonika. Takođe, ona ima najveći i najduži vodeni tok u nacionalnom parku Kopaonik. Interesantno je da je reka dobila ime još u doba Rimljana koji su na tom mestu kopali rudu.
Sama reka je zahvaljujući svom strmom padu, dosta brza i jaka, tako da je kod kopanja rude ova voda sama izdvajala zlato i gvožđe iz rude, a potom svojom snagom pri obradi metala sama i kovala. Pošto je sve sama radila po tome je i dobila ime „Samokovska reka”.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Reka Samokovska u nemilosti MHE”. Prvi Prvi na Skali (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-03-24.
- ^ „Samokovka reka”. www.lovekopaonik.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-03-24.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]