Segedinska ideja
Segedinska ideja (mađ. A szegedi gondolat), neformalno poznata kao Segedinski fašizam, odnosi se na proto-fašističku ideologiju koja se razvila među antikomunističkim kontrarevolucionarima u Segedinu, u Mađarskoj 1919. godine. Kasnije se razvila u fašističku i nacional socijalističku ideologiju.[1]
Segedinska ideja zasnovana je na tvrdnji da je Mađarska prevarena u Prvom svetskom ratu od strane komunista i Jevreja, stoga je pozvala na akciju kako bi poništila ovo zlo proglasivši sveti rat protiv izdajica.[2] Militanti Segedina promovisali su mađarski nacionalizam, alternativnu ideju treće pozicije, promovišući jaču državu.[1] Segedinci su promovisali iredentističke tvrdnje na mađarske teritorije koje su joj pripadale pre kraja Prvog svetskog rata.[1] Ova ideologija je smatrala da postoji „judeoboljševička“ zavera u Mađarskoj.[1] Glavni vođa segedinaca je bio Đula Gembeš.[3] Gembeš je proglasio da je nasilje „prihvatljiv način vođenja države... kako bismo oblikovali istoriju, ne samo u interesu male grupe, već cele nacije.“[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mann, Michael (2004). Fascists. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-53855-8.
- Ozsváth, Zsuzsanna (2000). In the Footsteps of Orpheus: The Life and Times of Miklós Radnóti. Indiana University Press. ISBN 978-0-253-33801-3.