Silav
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6e/Silav%2C_Museum_of_applied_Arts%2C_Belgrade.jpg/220px-Silav%2C_Museum_of_applied_Arts%2C_Belgrade.jpg)
(Muzej primenjene umetnosti).
Silav ili silaj[1], silaje je široki kožni pojas sa pregradama i deo srpske muške narodne nošnje, koji se nosio iznad tankog pojasa.
Izgled[uredi | uredi izvor]
To je široki pojas od kože sa pregradama u kome su se čuvale duvankesa, lula, kresivo, novac i oružje. Silavi bogate izrade bili su izvezeni kožnim kaišima raznih boja.
Nosili su ga uglavnom imućniji ljudi i trgovci, za vreme praznika i putovanja.[2] Nosio se uz vunene pelengire i suknene čakšire.
„ | Silav, to je nešto kao mekani koferić od nekoliko slojeva koji čine posebne prostore u koje se mešataju razne stvari. Širi dio je sa prednje strane i pokriva dio trbuha, od čega odvaja kaiš sa pređicom koji opasuje telo. Ovamo se zataknu pištolji, ponekad i po dva, ili revolver, veliki nož za borbu ili manji za razne potrebe...[3] | ” |
U Vukovom rečniku iz 1852. na strani 680 stoji: Silaj je dvojak: jedan se opaše, pa se pištolji i noževi unj zadijevaju, a u drugi se pištolji metnu pa se objesi preko ramena kao jandžik[a] (i ovo se u Hrvatskoj zovu svilaji).[1]
Poreklo[uredi | uredi izvor]
Po Vuku Karadžiću, silav ima orijentalno poreklo i poznat je pod imenom silah, bensilah i listovi.[2]
Poznat je u mnogim nošnjama dinarskih oblasti i u oblastima koje su dinarci naseljavali, poput Azbukovice, Valjevske Podgorine, Jadra, račanskog kraja, na područiju Užica, Kosjerića i Požege. Silav se takođe srećei u Ibarskom Kolašinu, Štabovi i novopazarskom kraju.
U kosjerićkom kraju ova vrsta pojasa nosile je naziv silaje, u okolini Požega ovaj pojas nazivali su svile, a u užičkom kraju listovi.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ jandžik = torba
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Karadžić 1852, str. 680.
- ^ a b Bjeladinović, Jasna (2011). Narodne nošnje Srba u 19. i 20. veku. Beograd.
- ^ Zadrima, Mladen (2019). Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti – Pavel Apolonovič Rovinski, u: CRNOGORSKA NARODNA NOŠNJA KROZ OPISE STRANIH PUTOPISACA (PDF). Matica crnogorska. str. 392.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jasna Bjeladinović, Narodne nošnje Srba u XIX i XX veku, [knj. 2], Beograd, 2011.
- Stefanović Karadžić, Vuk (1852). SRPSKI RJEČNIK istumačen njemačkijem i latinskijem riječima. Beč.