Pređi na sadržaj

Slepa guslarka iz Grgurevaca

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Slepa guslarka iz Grgurevaca koja je ostala anonimna, bila je jedna od slepih žena pevačica i spada u red Vukovih pevača.

Vuk Karadžić je za nju čuo 1816. godine dok je boravio u Sremu gde je pevačica bila znana zahvaljujući „tri kosovske pesme”, zbog čega se pretpostavlja da je bila rodom sa Kosova. Vuk je u nekoliko navrata iz Beča pisao Lukijanu Mušickom u manastir Šišatovac moleći ga da mu zapiše pomenute pesme. Početkom 1817. godine Mušicki je Vuku ispunio želju i poslao mu ne tri, već šest pesama. Zahvaljujući Vukovim beleškama poznato nam je da su u pitanju pesme: Propast carstva Srpskoga, Kosovka devojka, Obretenije glave kneza Lazara i Marko Kraljević ukida svadbarinu. Kasniji istraživači su u pesme slepice iz Grgurevca ubrojali i pesme Marko Kraljević i orao i Musić Stevan.[1]

Pored sudbine vladara i vojskovođa, slepica iz Grgurevaca je pevala i o sudbini slabih i nezaštićenih u vremenima opšteg stradanja poput Kosovke devojke.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jovan Deretić, Srpska narodna epika, Beograd 2000.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Slepica iz Grgurovca”. Riznica srpska. Arhivirano iz originala 01. 12. 2017. g. Pristupljeno 13. 1. 2017.