Слободанида

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slobodanida
Nastanak
AutorBoban Knežević
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Sadržaj
Žanr / vrsta delanaučna fantastika / alternativna istorija
Temeavatari, kiborzi, replikanti, moderna srpska istorija, zamena tela
LokalizacijaBeograd (paralelna dimenzija); 2006. godina (alternativna)
Izdavanje
Izdavač„Everest media“, Beograd
Datum2014.
Broj stranica226
Klasifikacija
ISBN?978-86-7756-040-9

„Slobodanida“ je srpski naučnofantastični roman čija se radnja odvija u Srbiji 2006. godine, ali u alternativnoj dimenziji i istoriji.[1] Autor je beogradski pisac Boban Knežević. Roman je objavljen kao 66. knjiga u ediciji „Znak Sagite“ 2014. godine.

Radnja[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!

Premisa knjige je da jedna strana sila u Beogradu, na Velikom ratnom ostrvu, otvara zabavni centar u kome ugledni ljudi privremeno ugrađuju svoju svest u avatare, veštačka bića nadljudskih osobina.

U romanu se opisuje Srbija 2006. godine, ali u drugoj dimenziji, sa različitom, alternativnom istorijom u odnosu na našu. Poznate ličnosti srpske politike, kulture i estrade u paralelnom vremenskom toku imaju drugačije društvene i životne uloge.

Prijem kod kritike[uredi | uredi izvor]

Kritičar i istoričar jugoslovenske fantastike Miodrag Milovanović, kao recenzent, navodi „U epski gustom tkanju Poslednjeg Srbina Boban Knežević je po paralelnim svetovima tragao za korenima problema u koje smo mi kao narod upali. Za razliku od toga, pitko, vodviljski zavodljivo tkivo novog romana, Slobodanida, spremno vam se nudi da sa njega ljuštite dikovske slojeve stvarnosti.“[1][2]

Po rečima doktora književnih nauka Mladena Jakovljevića „Uz reference na lokalnu folklornu tradiciju, političke, istorijske i razne druge okolnosti, opet što implicitne što eksplicitne, čitanje zaista postaje zabavno dešifrovanje rasparčane alternativne stvarnosti u kojoj mesta, likovi i njihovi postupci uopšte ne moraju da imaju veze sa stvarnima.“[1]

Multimedijalni umetnik Lazar Bodroža ocenio da je nova Kneževićeva knjiga „divan pitak roman koji dokazuje da su teorije zavere u samom srcu našeg nacionalnog bića.“[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „'Slobodanida' po prvi put među Srbima“, B92, Beograd, 12. decembar 2014.
  2. ^ Slobodanida, 2014, navod sa zadnjih korica
  3. ^ „Čitam: Lazar Bodroža“, Danas, Beograd, 23. novembar 2014.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]