Snežana Jakovljević
Snežana Jakovljević, novinarka iz Kruševca je spisateljica, feministkinja i antiratna aktivistkinja, predsednica Udruženja žena "Peščanik"[1]. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1984. godine a maser je završila na London Metropolitan University.[2]
Protest u Kruševcu maja 1999. godine[uredi | uredi izvor]
Godine 1999. NATO snage su bombardovale Srbiju i bukteo je rat na Kosovu. U Rasinskom okrugu su sprovođene mobilizacije i po nezvaničnim informacijama između šest i deset hiljada ljudi iz kruševačkog kraja je poslato na Kosovo[3]. Vesti o stanju vojske na Kosovu su dolazile uglavnom od stranih medija koji su prenosili priče i slike sa ratišta. Vojnici su slali uznemirujuća pisma svojim porodicama. Mnogi su dezertirali u punoj ratnoj opremi, njih između 1000 i 1500.
16. maja 1999. godine, ispred Komande Vojnog odseka u Kruševcu, spontano se okupilo pedesetak ljudi zahtevajući od nadležnih da apeluju da se rat završi[4]. Snežana Jakovljević se pridružila protestu iako niko njen nije bio mobilisan. Većinu prisutnih na protestu su činile žene koje je primio general Pavković. U narednim danima se okupljalo sve više ljudi oko kojih se stvarao kordon policije. Policija je privodila protestante na informativne razgovore.[4] Okupljeni su zahtevali i odgovor na pitanje dezertersva. General Pavković im je rekao da će dezerteri biti demobilisani i da neće biti hapšeni, što je i ispunjeno. Ipak, stigli su im novi pozivi za mobilizaciju.[3]
Protesti u Kruševcu su bili usmereni i kad ratoj politici vladajućeg režima Slobodana Miloševića sa sloganima "Vratite nam decu", "Bando crvena", Dole režim", "Pošaljite svoju decu, a ne našu".[5]
Nakon desetak dana protest se završio. Sa teritorije kruševačke opštine tokom rata na Kosovu i NATO bombardovanja poginulo je 56 pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a.
2000. godine, godinu dana nakon završetka protesta u Kruševcu, Snežana Jakovljević ne napisala reportažu "Kako je Kruševac od crvenog postao izdajnički grad"[6] u kojoj opisuje atmosferu među građanima i događaje koji su pratili protest.
Sećanje na ovaj protest je potisnuto iz političkog diskursa.[6] Udruženje žena "Peščanik" i Mreža žena u crnom su podnosila zahteve gradskim vlastima inicijativu da se 25 maj proglasi za Dan sećanja na pobunu protiv prisilne mobilizacije u Kruševcu i Rasinkom okrugu. [3]Ova inicijativa je dopunjena zahtevom da se Trg kosovskih junaka preimenuje u Trg hrabrih majki Rasinkog okruga. Zvaničan odgovor nikada nije stigao.
Udruženje žena "Peščanik"[uredi | uredi izvor]
Početkom 2000 godiine osnovana je ženska nevladina organizacija "Peščanik" [1]čija je predsednica Snežana Jakovljević. Kroz projekte, udruženje radi na osnaživanju žena, zaštiti žena i dece od nasilja, zagovaranju rodne ravnopravnosti, organzovanju i povezivanje žena u Rasinskom okrugu kao i na pomirenju u regionu.
Udruženje "Peščanik" je osnovalo u Rasinskom ogrugu prvi SOS telefon i Pravno savetovalište za zlostavljane žene i decu.[1]
Udruženje takođe stavlja fokus i na osnaživanju mladih žena kroz radionice u srednjim školama o rodnoj ravnopravnosti i nasilju u partnerskim vezama.
Udruženje "Peščanik" je do mreže Žene u crnom i Mreže žena protiv nasilja prema ženama. Više od dve decenije sarađuju sa Fondacijom za mir i rodnu ravnopravnost Kvinna till Kvinna.[7]
Objavljeni romani[uredi | uredi izvor]
- Eva od kaveza (Prosveta, 1995)
- Ipal (Prosveta, 1997)
- En, den, dinu (Filip Višnjić, 2000)
- Najbolja od 10 u baru, zbirka kratkih priča, (Stubovi kulture, 2001.)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Udruženje žena Peščanik | Ženska nevladina organizacija”. udruzenjepescanik.org. Pristupljeno 2022-12-19.
- ^ „London Metropolitan University - London Metropolitan University”. www.londonmet.ac.uk. Pristupljeno 2022-12-19.
- ^ a b v „CPI”. www.cpi.rs. Pristupljeno 2022-12-20.
- ^ a b „Kako je Kruševac tokom bombardovanja od "crvenog" postao izdajnički: Mediji nisu izveštavali o protestu majki - "Vratite nam decu"”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). 2019-04-14. Pristupljeno 2022-12-20.
- ^ „Republika - Glasilo gradjanskog samooslobadjanja”. www.republika.co.rs. Pristupljeno 2022-12-20.
- ^ a b „"Republika"”. www.yurope.com. Pristupljeno 2022-12-20.
- ^ „Kvinna till Kvinna | För kvinnors rättigheter sen 1993”. Kvinna till Kvinna (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-12-20.